Vodič: Sve što trebate znati o pripremi zimnice

No, garancija zdravoga, kažu nutricionisti, nije samo u organski uzgojenom voću i povrću, nego i u način njegove pripreme

Priprema zimnice tradicija je u našem narodu, ali i odličan način da se vitamini i minerali sačuvaju za predstojeće hladne mjesece.

No, garancija zdravoga, kažu nutricionisti, nije samo u organski uzgojenom voću i povrću, nego i u način njegove pripreme.

Nažalost, klasična zimnica na koju smo se naviknuli, ne može se nazvati naročito zdravom.

Obično je prepuna šećera, sirćeta i soli, a često i konzervansa, a da ne govorimo i o nerijetko (pre)dugoj termičkoj obradi koja uništava većinu vitamina i ostalih vrijednih spojeva.

Takva zimnica ne razlikuje se puno od sličnih industrijskih proizvoda.

Uglavnom prevladava mišljenje da slana zimnica mora sadržavati puno sirćeta i soli, a slatka gomilu šećera kako bi se očuvala.

Nutricionisti ističu da to ipak, ne treba biti tako.

Bogato iskustvo i razna iskušavanja pokazala su kako postoje načini i sredstva da pripremimo zimnicu koja će biti ukusna i, što je još važnije, od koje će naš organizam imati koristi.

Bogatstvo okusa i mirisa

Priprema zimnice kod kuće može biti naročit doživljaj: od odabira namirnica (bilo da smo ih kupili ili ubrali u vlastitome vrtu), pripreme, radova i samog konzumiranja.

Naravno, tu je i konačni rezultat – razne tegle, flaše, kutije i vrećice koje ćemo sa zadovoljstvom otvarati zimi, a koje će nas svojim bogatim okusima i mirisima podsjećati na tople mjesece obilja u vrtu i na pijacama.

Uz to, možemo se poigrati i miješati razno voće, povrće i začine prema vlastitim željama i ukusu.

Slana zimnica ne mora se svesti na nekoliko tegli (pre)kiselih i raskuhanih krastavaca koje ukućani zaobilaze, jer možemo stvoriti zalihu izvrsnih, pomno ukiseljenih mnogobrojnih vrsta povrća, miješanih salata, ajvara, chutneyja, kečapa, umaka…

Slično je i sa slatkom zimnicom u kojoj cijele godine možemo bez grižnje savjesti uživati, poput džemova, marmelada, kompota, želeima, sokovima, sirupima…

Pravila kojih se treba pridržavati

Najvažnije je pridržavati se nekoliko pravila: svi sastojci trebaju biti zdravi, bez naznaka bolesti i truleži jer, uz kvalitetno voće i povrće te besprijekornu čistoću pribora, neće nam biti potrebni konzervansi.

Nezrelo povrće poput mahuna i krastavaca mora biti svježe i hrskavo, a voće zrelo – prepuno prirodnih šećera, pektina i pune arome.

Nakon što ga temeljito očistite i operete, pripremite čistu ambalažu, što se posebno odnosi na flaše i tegle te njihove čepove i poklopce, koje treba dobro oprati deterdžentom te sterilizirati u prokuhanoj vodi ili u rerni.

Voće ili povrće treba staviti u čiste tegle koje ćete potom čvrsto zatvoriti sterilnim poklopcima. Potom ih staviti u rerun, sve zajedno pasterizirati ili, još sigurnije, sterilizirati te postepeno, do sljedećeg dana, hladiti, pa ostaviti u podrum ili špajz.

Bogatstvo vitamina i minerala

Najpoznatije je prirodno kiseljenje sezonskog povrća, koje se prakticira već hiljadama godina. Ono nastaje prirodnom fermentacijom pomoću korisnih bakterija koje ujedno povoljno probiotički djeluju na zdravlje.

Osim njih, važan je i sadržaj mliječne kiseline te prehrambenih vlakana, a u takvome povrću očuvani su vitamini A, C, D, E i K te antioksidansi.

Fermentirano povrće ima naročito povoljan učinak na probavni sistem, ali i cijeli organizam. Tako možemo kiseliti razne vrste povrća tvrđe konzistencije (kiseli kupus, repa, krastavci, cvekla, brokula, karfiol, luk, mrkva, buranija).

Kiselimo ih same ili kao miješane salate (turšije). Možemo upotrijebiti samo vodu i morsku so (otprilike 30 g soli na 1 litar vode): vodu i so prokuhajte, ohladite i prelijte preko povrća koje ste stavili u tegle. Dobro ga je i malo opteretiti.

Fermentacija obično traje nekoliko dana, a potom povrće treba staviti u čiste tegle ili ga odmah konzumirati.

Ako pripremate slanu zimnicu sa sirćetom, uvijek je najbolje upotrijebiti domaće – jabukovo sirće ili od nekog drugog voća. To su mnogo zdravije varijante koje će zimnici podariti i posebnu aromu. Začine i so dodajte prema ukusu, a svakako biste trebali upotrijebiti morsku ili himalajsku so. Upotrebljavate li ulje, umjesto rafiniranog ulja, birajte neko od omiljenih hladno prešanih ulja, poput maslinovog ili tikvinog ulja.

Ne pretjerujte sa šećerom

Umjesto raskuhavanja voća sa šećerom, kako bi se zgusnulo, možete staviti puno manje ili čak nimalo šećera, jer mnoge vrste voća sadrže dovoljno prirodnog šećera, a okus gotovog proizvoda bit će izvorniji.

Volite li ipak slatko, dodajte zdravija sladila: med, steviju, agavin sirup, suho voće (grožđice, kruške, smokve…).

Osim komercijalnih gustina, poslužit će čisti pektin, agar-agar ili želatin.

Neke vrste voća prirodno sadrže puno pektina, pa će se i same lijepo zgusnuti, kao što su divlje jabuke, u narodnu poznate kao zukve. Sadrže puno pektina (ponajviše ga ima u kori) koji će uz minimalno kuhanje želirati proizvod, a u istu će svrhu poslužiti i dunja.

Ukuhano voće

Tako jednostavno odabrano voće operite, očistite i narežite na manje komade. Prokuhajte i dodajte vrlo malo soli ili ako želite, malo šećera ili meda. Kuhajte kratko, samo dok voće ne omekša, te ga ostavite u tegle koje ćete potom sterilizirati.

Možete ga upotrebljavati kao i svaki džem i dodavati u jela i kolače, ali i kao dodatak za želiranje pri ukuhavanju drugih vrsta voća.

Bilo da je priptemljena od jedne ili više vrsta voća, ukuhana zimnica može se dodatno oplemeniti omiljenim začinima kao što su anis, cimet, karanfilić, limun, narandža, vanilija…

I na kraju, ne zaboravite zamrzavanje te sušenje voća i povrća, koje je svakako zdravije od raznih industrijskih prerađevina, a možete ga iskoristiti u mnogim jelima.

Vrlo zrelo voće s visokim udjelom šećera možete koristiti za pripremu domaćeg voćnog sirćeta.

Pripremljenu zimnicu važno je redovno provjeravati kako biste na vrijeme uočili eventualne znakove kvarenja, a na suhim namirnicama pojavu moljaca.

Komentari