Stručnjaci iz Louvrea potvrdili: Zbirke Zemaljskog muzeja su u izuzetnom stanju, podržat ćemo rad ove institucije

Želim da pozdravim svu energiju, entuzijazam, odanost i predanost rada direktora i cijele  njegove ekipe da se ovaj muzej dovede na nivo međunarodnih muzeja, istakla je Sophie Kammerer, članica savjeta Louvrea

Detalj sa pres-konferencije upriličene u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja BiH FOTO: J. Brutus

Tim stručnjaka iz pariskog muzeja Louvre završio je trodnevnu posjetu Zemaljskom muzeju BiH, u okviru koje je obišao zbirke i stalne postavke, procijenio stanje i upoznao se sa radom u muzejskim depoima i dokumentaciji na Odjeljenjima za arheologiju, etnologiju, prirodne nauke, konzervaciju i biblioteke.

Posjeta je prvi korak u razvijanju trajne saradnje između ove dvije kulturne institucije o čemu je više rečeno na današnjoj pres-konferenciji koja je upriličena u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja.

– Razmatrali smo mogućnosti dugotrajne saradnje za budućnost. Ovo je bila izuzetna prilika da potvrdimo ono što smo već znali, a to je da je stanje zbirki Zemaljskog muzeja uprkos svemu što se ovdje dešava, i okolnosti u kojima radimo, u izuzetno dobrom stanju. Mi gledamo i tražimo načine da to stanje poboljšamo, nismo i nikada nećemo biti zadovoljni sa  trenutnim stanjem, i o tome smo razgovarali sa ekspertima iz Louvrea, koje su to stvari na kojima bismo mogli zajednički raditi u budućnosti- istakao je Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Saradnja Zemaljskog muzeja BiH i Louvrea odigrava se u režiji Ambasade Republike Francuske u našoj zemlji, a ambasador Guillaume Rousson, izrazio je nadu da će biti uspješna i dugotrajna.

– Izuzetno mi je  zadovoljstvo da se u ovoj divnoj instituciji Zemaljskog muzeja BiH obraćam po prvi put kao ambasador Francuske u BiH povodom početka saradnje Louvrea, našeg velikog državnog muzeja i Zemaljskog muzeja BiH. Obje institucije su istog ranga sa velikim potencijalima koje treba i dalje razvijati. Naši muzeji imaju sreću da se svaki od njih nalazi u veličanstvenom arhitektonskom okviru čuvajući za budućnost, a istovremeno nudeći bogato kulturno naslijeđe obje zemlje. Francuska zajedno sa UNESCO-om daje i podršku boljem očuvanju Hagade, tom svetom jevrejskom rukopisu iz 14. stoljeća kojeg  je historija donijela u Sarajevo, i to kroz radove koji se trenutno odvijaju na obnovi i osiguranju prostorije gdje je izložena. Drago mi je da smo mogli dati dopinos i ovoj saradnji dva muzeja koja ima za cilj da utvrdi metedološka sredstva koja će biti na raspolaganju Zemaljskom muzeju na više područja. Postavili su uslove za plodnu saradnju, a mi ćemo je i dalje podržavati- istakao je Rousson.

Ispred tima iz Louvrea novinarima se obratila Sophie Kammerer, članica savjeta u tom muzeju. Istakla je da je prvi put da jedna delegacija iz Louvrea došla u BiH i Sarajevo zbog čega su iznimno sretni. Pohvalila je i rad kolega iz Zemaljskog muzeja koji su, kako je kazala, “uradili čudo sa jako malo sredstava“.

– Muzej Louvre održava vezu sa više od 70 zemalja i to u različitim oblastima sarađujemo. Organizujemo pozajmicu naših djela, organizujemo izložbe, učestvujemo u arheološkim istraživanjima u Egiptu, Bugarskoj, Italiji, a jedan važan dio naše saradnje jeste i davanje stručnih ekspertiza kada se to traži… U Francuskoj obično država finansira rad muzeja. Mogu vam reći da je budžet muzeja Louvrea 200 miliona eura, a od toga 50 posto osigurava Francuska država.  I zato ja želim da pozdravim svu energiju, entuzijazam, odanost i predanost rada direktora i cijele  njegove ekipe da se ovaj muzej dovede na nivo međunarodnih muzeja- podcrtala je.

Kada je u pitanju saradnja između Louvrea i Zemaljskog muzeja BiH, naglasila je da će biti koncentrisana na tri važne teme.

– Prva je iventar, druga je depo, očuvanje i razvoj depoa, a treća je razvoj vlastitih sredstava. Mi smo utvrdili koji bi to mogli biti budući pravci naše saradnje i kao što je ambasador istakao radit će se prvenstveno o metodologiji i smislu na koji način se može unaprijediti očuvanje depoa i rad na kolekciji. Drugi pravac također naše saradnje mogla bi biti pristup depoima muzeja u smislu jednog detaljnijeg i preciznijeg utvrđivanja sadržaja koji tu postoji i načina na koji se bolje može unaprijediti njegova zaštita. A onda u konačnici, razmišljali bi na koji način mogu razvijati vlastita sredstva- istakla je Kammerer i poručila da će o svemu izvijestiti svog direktora, i nastaviti dijalog sa Zemaljskim muzejom.

Komentari