Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prošle godine u svijetu evidentirano je 17 miliona novootkrivenih slučajeva malignih oboljenja, dok je u istom periodu od njih umrlo 9,6 miliona ljudi.

U Federaciji BiH, je prema posljednjim dostupnim podacima iz 2017, registrirano ukupno 15.517 malignih neoplazmi, sa stopom obolijevanja od 70,5 posto na 10.000 stanovnika.

Rano otkrivanje karcinoma trebali bi provoditi timovi porodične medicine

U Zavodu za javno zdravstvo FBiH, od kojih smo dobili ove podatke, napominju da se radi o prevalenci (ukupan broj oboljenja, stari plus novi slučajevi), a ne o incidenci kada se registriraju samo novootkrivena oboljenja u kalendarskoj godini.

– Najviše oboljelih je od karcinoma dojke, usne šupljine, ždrijela i probavnog trakta, ženskih reproduktivnih organa, bronha i pluća, prostate i limfoidnih tkiva. Praćenjem mortaliteta kao negativnog pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva, tokom 2017. evidentiran je porast trenda umiranja, a najviše od raka bronha i pluća, želuca, dojke i debelog crijeva – kažu u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Bosna i Hercegovina još na državnom nivou nema zajedničkog registra za rak, ističe prim dr. Hasan Osmić, šef Odjeljenja za radioterapiju na Klinici za onkologiju i radioterapiju UKC Tuzla.

– Mi na našoj klinici registrujemo podatke, pa je tako tokom prošle godine evidentirano 1.600 novooboljelih osoba. Na prvom mjestu su karcinomi probavnih organa (400 oboljelih), a slijede ih rak pluća i dojke. Savremena medicina toliko je uznapredovala da je danas puno lakše otkriti maligna oboljenja. Osim toga, zbog produženog životnog vijeka, ljudi danas češće obolijevaju od karcinoma, jer se ta bolest najčešće javlja u starijoj životnoj dobi – kaže Osmić sa kojim smo razgovarali uoči 4. februara – Svjetskog dana borbe protiv raka.

Kad na preventivne preglede

I dok savremena medicina čini sve kako bi pronašla lijek za pandemiju 21. stoljeća, kako se u naučnim krugovima ova bolest često naziva, onkolozi ističu da se znatan broj malignih oboljenja može prevenirati redovnim pregledima i vođenjem zdravijeg načina života.

– Kada govorimo o prevenciji, ranoj detekciji i dijagnostici, onda bi osobe od 20. do 40. godine života trebale, svake tri godine, imati preventivne preglede, koji uključuju savjetovanja usmjerena na prioritete rizika, pregled usne šupljine, štitne žlijezde, limfnih čvorova, testisa, jajnika i kože. Na takve preglede svake godine trebale bi ići osobe starije od 40 godina. Preporuka je da žene iznad 40 godina trebaju razmišljati o bazičnoj mamografiji, jer to je dijagnostička procedura koja ima za cilj ranu dijagnostiku karcinoma dojke. Svima nama rana dijagnostika trebala bi biti prioritet, a cilj onkologije uopće je razjašnjenje uzroka i načina nastanka malignih bolesti, njihova prevencija i liječenje. To obuhvata borbu protiv karcinoma, jednog od najvećih problema današnjice, koji će vjerovatno u budućnosti postati još veći – ističe Osmić.

Iako bi, kako navodi naš sagovornik, prioritet bio uništenje tumorske mase, onkologija mora obuhvatiti cijeli niz stvari, kao što su fizikalni, psihološki, socijalni i drugi problemi, čiji su uzrok upravo – maligne bolesti.

– Ako otkrijemo tumor u njegovom lokaliziranom početnom stadiju, petogodišnje stope preživljavanja veće su od 95 posto kod raka dojke, jajnika, maternice, prostate, melanoma i štitne žlijezde, te više od 90 posto kod oboljelih od raka debelog crijeva. Šta to znači? To znači da bi u načelu rano otkrivanje karcinoma trebali provoditi timovi porodične medicine, koji bi morali preuzeti odgovornost za identifikaciju osoba, posebno preko porodične medicine, koja je zaživjela u BiH. U tom programu, da ga tako nazovem, ljekari bi ljude sa visokim rizikom trebali upućivati na češće preglede. Primjera radi, ženske osobe iz porodice u kojoj je bilo oboljelih od karcinoma dojke, trebale bi se podvrgnuti ranijem mamografskom pregledu. Mislim da bi, ako ne u osnovnoj, a onda sigurno u srednjoj školi, mladi ljudi trebali biti upoznati sa tim da se u slučaju pojave bilo kakve promjene na tijelu, odmah jave ljekaru – objašnjava Osmić.

Iako je mogućnost liječenja onkoloških pacijenata u BiH, prema riječima Osmića, na zadovoljavajućem nivou, u nekim segmentima, kako kaže, ipak, kaskamo za zapadnim zemljama.

– Kada je riječ o opremi, ona se stalno obnavlja, stalno izlaze novi aparati, pa i mi moramo ići ukorak sa tim. Ono što trebamo uraditi je i povećati broj osoblja, te omogućiti ljudima edukacije iz pojedinih oblasti.

Ali ono što sa sigurnošću mogu kazati je da su terapijske procedure, koje se provode u zapadnim zemljama, dostupne i pacijentima u BiH. Imamo dobre hirurške timove, koji su veoma važni u primarnom liječenju, odnosno otklanjanju tumora. Na drugom mjestu je radioterapija, kojom se može pohvaliti više centara u zemlji. Ti centri raspolažu moćnim aparatima, prije svega za planiranje radioterapije, a onda i za provođenje tretmana. Oni mogu sasvim suvereno tretirati sve lokalizacije malignih tumora, počev od beba sa nekoliko mjeseci, do starijih osoba koje imaju više od 90 godina. Sljedeći modalitet liječenja je sistemska terapija, citostatici, a našim pacijentima dostupna je zaista široka paleta takvih lijekova. Potom je tu i hormonalna terapija na koju veoma dobro reagiraju osobe oboljele od raka prostate i dojke, te imunoterapija – biološka terapija, koja sadržio široku paletu tzv. “pametnih” lijekova – kaže Osmić.

U RS-u, iz godine u godinu, sve više oboljelih

U entitetu RS, u kojem od 2001. godine postoji Registar za rak, prema podacima koji se prikupljaju, iz godine u godinu evidentan je porast oboljelih od zloćudnih bolesti. Potvrdila nam je to prof. dr. Zdenka Gojković, načelnica Klinike za onkologiju UKC RS i nacionalna koordinatorica za maligna oboljenja RS.

– Ako pogledamo podatke od 2006. na ovamo, možemo vidjeti da, raste broj novooboljelih. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, od 2010. do 2014. taj porast povećao se za 28 posto. Međutim, ono što je još zabrinjavajuće je to da kod nas i smrtnost od malignih bolesti raste, dok u razvijenim zemljama, gdje su mogućnosti ranog skrininga, ranog otkrivanja i terapijskih opcija – veće, broj umrlih za brojne karcinome – opada – naglašava Gojković.

Od svih karcinoma Gojković ističe porast broja oboljelih od karcinoma testisa.

– Najčešće su to mladi ljudi, kod kojih, ako se bolest na vrijeme uoči, budu sto posto izliječeni, a kasnije bez problema mogu imati djecu. Nažalost, značajan porast je i karcinoma – glioblastoma – tumora mozga. Naravno, tu je i karcinom pluća, koji je vodeći kod muškaraca, dok je kod žena – karcinom dojke, od kojih najviše pacijenata i umire – kaže Gojković.

Kao najčešće uzročnike zloćudnih bolesti, Gojković navodi pušenje, gojaznost, nezdravu prehranu, nedovoljno fizičke aktivnosti, stres…

– To su faktori na koje svako od nas može utjecati. Mi ih nazivamo nultom prevencijom, a onda slijede skrining programi, kao što je skrining mamografija koja je još uvijek priznata kao dijagnostička metoda za skrining. Neki kažu: “bolja je magnetna rezonanca.” Jeste, ali koliko je ona svakom našem stanovniku dostupna? Zatim, je tu HPV – testiranje, koje vrlo rano može otkriti promjene na grliću maternice. Liječenjem tih promjena sprečava se da se tumor više nikada ne pojavi. To je ono što država može uraditi – da se naprave nacionalni programi skrininga. Znam da je novac, koji se treba dati za te programe – veliki, ali on je veliki samo prvih nekoliko godina. Rezultat toga je da ćete u budućnosti daleko manje novca davati za liječenje zloćudnih bolesti. To su dokazale mnoge zapadne zemlje koje su te programe davno uvele – podcrtala je Gojković.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime