Školski uzrast obuhvata djecu sedam do navršenih 18. godina života. Upravo taj period je najosjetljiviji, jer se djeca tada razvijaju i stječu, kako dobre, tako i loše, navike u svemu, koje potom u većini slučajeva ostaju za cijeli život.

Jedan od važnih segmenata u odgoju školaraca je i pravilna prehrana.

Prema riječima, prof. dr. Midhata Jašića, profesora nutricionizma na Tehnološkom i farmaceutskom fakultetu u Tuzli, dva su osnovna izvora stvaranja prehrambenih navika kod školarca, a to su porodica i mediji.

Prof. dr. Midhat Jašić

– Mediji ekonomskom propagandom, putem koje obično plasiraju nezdrave namirnice, itekako utječu na stvaranje prehrambenih navika djece. Zbog toga je uloga roditelja, ali i škole, itekako važna. Nažalost, u našem obrazovnom sistemu pravilna prehrana još uvijek nije zastupljena u onom obimu u kojem bi trebala biti. Zato roditelji moraju biti ti koji će povesti više računa o tome šta im djeca jedu, kako u kući, tako i van nje – kaže Jašić.

Najčešći problemi su preskakanje doručka te kupovina „užine“ u školskim menzama i ugostiteljskim objektima u kojima se nudi brza hrana, poput pizze, hamburgera, sendviča… Sve to dijete potom obilato zalije gaziranim sokom.

– Bliži nam se početak školske godine i pravo je vrijeme da o tome govorimo. Preskakanje obroka, a naročito prvog u danu, jer je dijete do zadnje minute u krevetu, trebalo bi nametnuti kao sociološki problem, nad kojim bi se svi roditelji trebali zamisliti. Znam da živimo u vremenu kada nije lako odgajati, ali ako želimo zdravo potomstvo trebamo biti svjesni da nikakva užina koju dijete kupi u školi ili na putu do škole, ne može zamijeniti doručak kod kuće – ističe Jašić.

Doručak bi, prema preporuci našeg sagovornika, trebalo početi voćem, najbolje sezonskim, jer će tako dijete unijeti u organizam sve što mu je potrebno – vodu, vitamine, minerale, šećer…

– Nakon voća, važno je unijeti ugljikohidrate. Neka to bude kriška hljeba sa sirom, med ili šaka orašastih plodova. Ne zaboravite na čašu mlijeka. Ovakav obrok djetetu će osigurati energiju za obaveze koje ga čekaju u školi. Za doručak možete pripremiti i dva jaja onako kako to dijete voli.

Nemojte, kaže Jašić, biti lijeni, pripremite mu užinu kod kuće.

– To može biti voćka (jabuka, kruška, grozd grožđa, šaka šljiva). Sendvič napravite od integralnog peciva, mliječnog namaza, kvalitetne pureće ili pileće šunke. Ako, dijete voli, u sendvič stavite narezano povrće (svježa paprika, paradajz, krastavac). Naravno, kao užina može biti i šaka orašastih plodova koji će pospješiti bolji rad mozga – dodaje Jašić.

On ističe kako bi dijete, barem jednom u toku dana, trebalo pojesti kuhani obrok.

– Nakon škole, kada je umorno, važno je nadoknaditi sve izgubljene nutrijente. Dijete koje ide u školu važno je da sedmično, barem dva puta, jede ribu serviranu sa blitvom ili kuhanim krompirom, jednom ili dva puta piletinu ili puterinu, a samo jednom crveno meso. Tokom ostalih dana treba unositi leguminoze, namirnice koje su bogate proteinima, a to su grahorice (grah, grašak, soja, leća). Uz meso uvijek treba servirati povrće, najbolje lešo kuhano ili zapečeno na maslinovom ulju. Naravno, ručak treba obogatiti i sezonskom salatom – objašnjava Jašić.

Za posljednji obrok u danu, prema riječima našeg sagovornika, dijete može jesti sve ono što se servira za ručak, osim grahorica, ali samo u manjim količinama.

– Preporučuje se porcija svježeg voća, onoliko koliko može stati u šaku, ali i povrtna salata. Poželjno je popiti čašu kvalitetnog jogurta koji će na najbolji način regulirati probavu. Djeca su ogledalo roditelja, pa ako želite da vam izrastu u zdrave i sretne ljude, povedite računa šta stavljate u svoj tanjir – kazao nam je Jašić.

Komentari