Koža treba brigu tokom cijele godine, a posebna njega potrebna joj je u proljeće. Važno ju je hraniti iznutra hranjivim materijama, vitaminima (C, E, A, K), mineralima, esencijalnim masnim kiselinama i esencijalnim aminokiselinama, ali i dovoljnom količinom tekućine (osam čaša dnevno).

Na lijep izgled kože utječe i fizička aktivnost, ali i naše psihičko zdravlje, te dovoljno sna, od šest do devet sati dnevno.

Ali, kožu treba njegovati i izvana. Zbog velike izloženosti vanjskim faktorima, oštećuje se rožnati sloj, a to uzrokuje gubitak masnoće i vlažnosti.

Šadić: Učinkovita njega kože ima svoja pravila

Uloga lipida veoma je važna jer upravo oni koži daju mekoću i gipkost. Stoga je upravo u predstojećem godišnjem dobu veoma važno jačati hidrolipidni i rožnati sloj kože jer ćemo je tako zaštititi od pretjeranog isušivanja i pojave prvih bora.

Učinkovita njega kože ima svoja pravila, pa krenimo redom:

Tuširanje i čišćenje kože tijela

Tokom zime koristimo kremasto ili hidratantno sredstvo za čišćenje, a u proljeće ove preparate treba zamijeniti normalnim sredstvom koji sadrži sindet-sapun i pH-uravnoteženo sredstvo za čišćenje.

Kremasti čistači zadržavaju ostatke masti i to je dobro zimi, jer imate kompromitiranu kožnu barijeru, ali vam ne treba u proljeće.

Ako je koža posebno masna birajte pjenasto sredstvo za čišćenje, a ako je izraženo suha nakon tuširanja, najbolje je čistiti blagim proizvodima bez sapuna, bogatim lipidima, kao što su uljne kupke. U ovom slučaju koži će više prijati tuširanje nego kupka.

Čišćenje lica koje je svakodnevno pod šminkom

Koži lica, koja je svakodnevno izložena šminki, potrebno je blago sredstvo za čišćenje. U zadnje vrijeme sve više se preporučuju micelarne otopine koje nježno uklanjaju makeup i ostale nečistoće. U trgovinama možete kupiti razne micelarne vode za normalnu i miješanu, masnu, osjetljivnu i crvenilu sklonu kožu sa oznakom AR.

Ako imate izrazito suhu kožu, tonik i čistač trebali bi sadržavati AHA/BHA kiseline (glikolna, mliječna i salicilna kiselina), natrijev perklorat ili hijaluronsku kiselinu za hidrataciju, a serumi – lecitin za izgradnju ćelijske barijere, hijaluronsku kiselinu i glikolipide.

Izbjegavajte proizvode za njegu lica i tijela koji sadrže umjetne boje i mirise, alkohol i lanolin jer će oni povećati osjetljivost kože i dodatno je isušiti.

Piling kože lica i tijela

Tokom proljeća veoma je važno raditi piling kože kojim ćete ukloniti mrtve ćelije sa površinskih slojeva i olakšati apsorpciju lokalnih preparata koje nanosite na kožu. Važno je znati da piling lica nije za svakoga. Ako imate jako osjetljivu kožu, bradavice, ranice, ekceme, herpes i slične promjene, izbjegavajte piling.

Imate li normalnu i masnu kožu, preporuka je uraditi piling dva puta sedmično. Ako je pak, koža osjetljiva, ili primjećujete da je pretjerano suha i crvena, piling radite samo jednom u sedam dana ili pitajte dermatologa koja bi metoda pilinga mogla biti najbolja za vas.

U prodaji su razni gotovi preparati za piling lica i tijela, a na vama je da izabrete one koji će odgovarati vašoj koži. Piling možete napraviti i sami, a pošto se oni iz kućne radinosti brzo kvare, jer ne sadrže konzervanse, čuvajte ih u frižideru, ali ne duže od tri dana.

Želite li piling pripremiti sami, prvo razmotrite šta ćete od prirodnih sastojaka koristiti kao abrazivno sredstvo za uklanjanje mrtvih ćelija. Najčešće su to šećer, kafa, morska so, kukuruzno brašno. Potom izaberite bazu koja najviše prija i odgovara vašoj koži, a to je maslinovo, kokosovo ili bademovo ulje, a potom dodajte vitamine i minerale (voće, povrće, žitarice i med).

Piling od meda i cimeta odličan je za problematičnu masnu kožu, a pripremit ćete ga od kašičice cimeta i kašičice meda. Nanosi se na lice kružnim pokretima, a s obzirom da je i dobra maska, isperite je mlakom vodom tek nakon 20 do 30 minuta.

Osnovna maska za lice sa kukuruznim brašnom priprema se sa vodom, a potom se dodaju med, kokosovo ili maslinovo ulje. Važno je istaći da je pogodna za sve tipove kože.

Zašto je važna hidratacija

Koliko god se hidratacija činila uobičajenom, ona je ključna za zdrav izgled kože. Normalnu kožu štitimo hidratantnom kremom s antioksidansima i zaštitnim faktorom.

Hidratantna krema mora sadržavati ovlaživače (hijaluronsku kiselinu, esencijalne masne kiseline, ceramide…), antioksidanse (vitamine, ekstrakt nara, azijsko voće durian) i protivupalne sastojke (kantarion, cink, ekstrakt biljke arnika).

Kreme sa shea maslacem, kokosovim ili jojoba uljem i vitaminom E su za suhu kožu.
Prije spavanja na kožu nanesite kremu sa antioksidansima i peptidima koja će potaći proizvodnju kolagena. Dodatak za masnu kožu su kreme sa glikolnom i salicilnom kiselinom, a za suhu najbolje je krema bogata ceramidima i lipidima.

Prirodna ulja, poput ulja košpica kajsije, jojobe ili sjemenki grožđa, osiguravaju koži optimalnu hidrataciju. Najbolje ih je koristiti kao noćnu njegu, dok ujutro možete nastaviti sa uobičajnom kremom za lice.

Proljeće je vrijeme kada teške hidratizatore i proizvode za njegu na bazi ulja, treba zamijeniti lakšim formulama kao što su hidratantni serum ili gel, jer iako je barijera kože zdrava, dodatni lipidi mogu uzrokovati začepljene pora i bubuljice.

Ako imate iznimno suhu kožu, hidratantna krema trebala bi sadržavati razne oblike lipida te prirodne sastojke za hidrataciju. Hranjiva hidratantna krema sa ekstraktom avokada, suncokreta i maslinovog ulja zadržava vlagu i do osam sati i obnavlja kolagen.

Naročitu pažnju posvetite roku trajanja preparata za njegu. Važno je zapamtiti pravilo – sve što nanosite na i u blizini očiju i usana, treba baciti nakon 12 mjeseci od početka korištenja.

Obavezna SPF zaštita

Kreme sa SP faktorom smanjit će pojavu sunčanih pjega, ali i prerano starenje kože. Protiv prvih znakova starenja ili bora, krema sa SPF trebala bi svakodnevno biti obavezni dio njege lica.

Kreme sa hemijskim filterima rade na principu upijanja sunčevih zraka, dok one za lice sa mineralnom zaštitom (koje u pravilu u sastavu imaju cink i titanium dioksid) rade na principu blokiranja i odbijanja sunčevih zraka.

Kreme sa mineralnim faktorom dobar su izbor za osobe sa osjetljivom kožom.

Osjetljivoj i koži sklonoj alergijama potrebne su kreme sa oznakom SPF 50+ i to sensitiv i AR. Takve kreme trebaju imati i mineralnu zaštitu, odnosno UVA i UVB zaštitu.

Ako imate pjegice birajte kremu koja sadrži soju i nijanciamid za njihovo posvjetljivanje.

Poželjno je koristiti hidratantnu kremu sa SPF faktorom, a optimalnu zaštitu pružaju BB i CC kreme koje će koža lakše podnijeti tokom toplijih dana.

Važno je znati da proizvodi moraju osiguravati minimalno faktor 20.

Kremu sa zaštitnim faktorom treba nanijeti barem 20 minuta prije izlaska vani kako bi se upila u kožu i aktivirala zaštitni efekt.

Od suplemenata za zaštitu kože od štetnih sunčevih zraka koriste se preparati sa astaxantinom, zeaxantinom, beta-korotenom i karotenoidom.

Piše prim. dr. Sena Šadić, specijalist dermatovenerolog na Klinici za kožne bolesti Univerzitetski klinički centar Tuzla

Komentari