Svako godišnje doba, ali i godine života, trebala bi pratiti i adekvatna prehrana. Tako često možemo čuti da ljeti treba jesti laganiju hranu, a zimi jaču, obogaćenu masnoćama, kako bismo organizam zaštitili od minusa, ali i sezonskih virusa.

No, nije svaka jaka hrana i zdrava hrana, kaže prof. dr. Midhat Jašić, profesor nutricionizma na Tehnološkom i farmaceutskom fakultetu u Tuzli, pa je stoga veoma važno obratiti pažnju na izbor namirnica, ali i količinu njihovog unosa u organizam.

Prof. dr. Midhat Jašić

– Crveno meso spada u jake namirnice, koje je, ako je od stoke iz slobodnog uzgoja, veoma zdravo. Ono će organizmu, naročito tokom hladnih mjeseci, pružiti određene nutritivne elemente, kao što su proteini, esencijalne aminokiseline i vitamini grupe B. Svi ti elementi pomoći će u jačanju imuniteta, koje će se onda lakše boriti sa sezonskim virusima prehlade i gripe. No, to nikako ne znači da crveno meso treba biti svaki dan na jelovniku. Prema nekim relevatnim istraživanjima sasvim je dovoljno konzumirati ga dva puta u deset dana, a u ostalim danima uvesti meso peradi i naravno, ribu, naročito onu malo masniju poput šarana i lososa – kaže Jašić.

Kiselo povrće, grahorice, začini

Hranu koju bi trebalo uvrstiti u svakodnevni jelovnik tokom predstojećih hladnih mjeseci, prema riječima našeg sagovornika, svrstana je u nekoliko grupa. To su: kiselo i korjenasto povrće, grahorice, citrusi, jabuke i kruške, orašasti plodovi i suho voće, začini, čorbe, organski med i topli napici, među kojima prvo mjesto pripada zelenom čaju.

– Jedući kiselo povrće, u vidu ukiseljenih paprika, krastavaca i neizostavnog kiselog kupusa, unijet ćemo ogromne količine prijeko potrebnog vitamina C, a sasvim malo kalorija. Začini, poput crvene paprike, origana, bibera i hrena, zagrijat će organizam i ubrzati mikrocirkulaciju. Naravno, nikako ne treba zaboraviti na korjenasto povrće poput mrkve, peršuna, celera…

Orašasto voće sadrži omega-3 masne kiseline koje čuvaju naš kardiovaskularni sistem, ali i vrijedne minerale i kalcij koji jačaju organizam. Zato bi svaki dan, napominje Jašić, trebalo pojesti barem šaku ovih plodova.

– I suho voće, kao što su šljive, smokve, grožđice, kajsije, itekako su zdravi. Pružaju prijeko potrebnu energiju, odlični su za probavu, ali kako sadrže veće količine šećera, dijabetičari bi ih trebali izbjegavati ili pripaziti sa količinom konzumiranja.

Grahorice (grah, soja, buranija, leća, grašak) sadrže lipide čiji je cilj, prema riječima nutricioniste, da naš nervni sistem održavaju u dobroj kondiciji, a time i cijeli organizam.

– Jabuke i kruške itekako je poželjno jesti, barem po jednu voćku dnevno, ali i citruse (narandže, limun, mandarine). Obiluju vitaminom C, flavonoidima  i polifenola koji jačaju imunitet. No, važno je povesti računa odakle nabavljate voće, jer ovi plodovi često su tretirani tzv.  “skladišnim peptidima”, za njihovo duže trajanje, a koji su dokazano kancerogeni – istaknuo je Jašić.

Šta je “jevrejski”, a šta “ruski penicillin” 

Jašić je posebno istaknuo tzv. “jevrejski penicillin”, a to je pileća supa sa već pomenutim zimskim začinima, te tzv. “ruski penicillin” – bijeli luk.

– Dobro je poznato kakvu moć ima pileća supa na zdrav, a naročito organizam kojeg su napali virusi. Ona okrepljuje i podiže oslabljeni imunitet. Što se tiče bijelog luka, i zvanična medicina davno je iznijela svoj stav. To je zaista u pravom smislu riječi antibiotik i trebalo bi ga konzumirati tokom cijele godine, a ne samo u zimskim mjesecima. Naravno, mnogi ga izbjegavaju zbog neugodnog mirisa, ali u tom slučaju barem bi ga trebalo staviti u čorbu ili supu tokom kuhanja.

Osim prehrane, važno je, dodaje Jašić, kompletan životni stil prilagoditi svakom godišnjem dobu, pa tako i zimi.

– Osim adekvatne prehrane, da bismo sačuvali imunitet i tako izbjegli sezonske viroze, ali i nakupljanje kilograma, što je vrlo česta pojava u zimskim mjesecima, važno je redovno se baviti tjelesnom aktivnošću (svakodnevna šetnja ili bavljenje nekim sportom), adekvatno se oblačiti, voditi računa o ličnoj i higijeni prostora u kome živimo. Sve su to faktori koji će utjecati na naš kvalitet života i hoćemo li iz zime izaći sa snažnim ili narušenim imunitetom – zaključio je Jašić.

Komentari