Jedna od najrazvijenijih država svijeta – Njemačka, odavno je prvi izbor Bosanaca i Hercegovaca u potrazi za boljim životom, a prema posljednjim podacima, približno 200.000 osoba bh. porijekla živi u toj državi, što je zvanično i najveći broj iseljenika iz BiH u Evropi.

Masovniji dolazak Bosanaca i Hercegovaca u Njemačku počeo je 1960-ih, a najviše ih je došlo početkom ratnih dešavanja 1990-ih. Danas praktično, nema njemačke pokrajine ili grada u kojima nema Bosanaca i Hercegovaca.

Važe za dobre i vrijedne ljude i grupaciju stranaca s kojima Nijemci imaju najmanje problema.

Radna snaga iz naše zemlje dobrodošla je u Njemačku, ali i iz mnogih drugih zemalja svijeta, u što se naša ekipa uvjerila na licu mjesta – u Frankfurtu.

Jedna od najbogatijih metropola Evrope

Nekoć slobodni grad carstva, gdje su se održavali izbori i krunidbe njemačkih careva, danas je jedna od najbogatijih metropola Evrope, te bankarski, literarni i kulturni centar u kojem se nalazi sjedište Evropske središnje banke i jedno od najvažnijih finansijskih tržišta.

I naravno, primarni cilj nam je bio da obiđemo sve njegove kulturno-historijske znamenitosti, pa da se “otisnemo” u shopping centre sa nevjerovatno povoljnim cijenama, no naša odiseja po gradu na Majni otišla je u drugom smjeru.

Jer, dok smo šetali ulicama grada primijetili smo da jako malo ljudi govori njemački jezik. Čuli smo kineski, turski, engleski, bosanski, kao i jezike naših susjeda, ali vrlo rijetko njemački.

Zato smo odlučili napraviti malo istraživanje – tražili smo Nijemce u Njemačkoj!
Prilazili smo prolaznicima i postavljali različita pitanja o “lokacijama” koje nas zanimaju, kako bi naravno, saznali nešto o njima: odakle su, te kada i zašto su stigli u Frankfurt.

Konverzaciju smo započinjali na engleskom, a vrlo često završavali na maternjem jeziku.

– Vidite ove zgrade? Sve smo to mi napravili. Ne bi Nijemci ništa imali bez nas – našalio se jedan Bosanac (ime poznato redakciji), koji, kako nam je kazao, radi kao građevinski radnik u Frankfurtu, ali po potrebi, i u drugim gradovima Njemačke.

Sreli smo i Bosance i Hercegovce koji rade na jako odgovornim pozicijama njemačkih kompanija, i svi su nam ispričali sličnu priču: u Frankfurt su stigli dok je rat gutao njihovu domovinu, ili su zbog boljeg posla u godinama nakon rata preselili u Frankfurt.

Za boljim poslom stigli su i Turci, Kinezi, Hrvati…

– U Frankfurtu sam dobio sve što nisam u svojoj domovini – povjerio nam je jedan Kinez.

Nakon skoro tri sata šetnje gradom, uspjeli smo naći i Nijemce – starijeg gospodina i gospođu. Oduševili su se kada smo rekli da dolazimo iz BiH, poželjeli nam dobrodošlicu, a odgovorili i na naše pitanje zbog kojeg se prvobitni cilj posjete Frankfurtu okrenuo u pravu avanturu. Pitali smo ih da li u Frankfurtu živi više stranaca ili Nijemaca? Odgovor je brzo uslijedio i oborio nas s nogu:

“Svi su dobrodošli u naš grad!”

Tokom razgovora preporučili su nam šta obavezno trebamo obići u Frankfurtu, što smo naravno i napravili. Pa krenimo redom.

Frankfurt na Majni razlikuje se od ostatka Njemačke. Neboderi od betona, stakla i čelika dom su više od 700.000 stanovnika i brojnim moćnim, svjetski poznatim firmama koje čine tzv. “Mainhattan”, značajan finansijski i poslovni centar Frankfurta.

Frankfurt je i vrlo tradicionalan grad, s brojnim ugostiteljskim objektima koji nude jabukovo vino i tradicionalnu hranu, dok je kulturna ponuda grada fascinantna, čemu smo posebno posvetili pažnju.

Najljepši dio grada je stari dio, tzv. Römerberg. Riječ je o trgu nepravilnog oblika s Fontanom božice Pravde, a ujedno je i najprometnije šetalište u gradu sa mnogim turističkim atrakcijama, kao što je Römer, kompleks nekoliko građevina izgrađenih u razdoblju od 15. do 18. stoljeća, a to su Starogradska Vijećnica (Altes Rathaus) i njena Carska Dvorana.

Pažnju nam je privukao i Muzej historije, osnovan 1878, koji u svojoj kolekciji ima eksponate iz doba srednjevjekovnog, do modernog Frankfurta.

Grad na Majni dom je i jednom od najsavremenijih muzeja prirodne historije u Evropi (i drugi po veličini u Njemačkoj). Prirodoslovni muzej Senckenberg, koji se nalazi u sklopu istoimenih Senckenberg vrtova, posjeduje najveću izložbu dinosaura u Evropi i brojne prikaze biološke raznolikosti i evolucije Zemlje.

Znamenitosti od kojih zastaje dah 

Frankfurt ima i Muzej moderne umjetnosti koji se smatra jednom od najvažnijih evropskih galerija savremene umjetnosti od 1991. Njegova zbirka obuhvata više od 5.000 radova iz razdoblja između 1960. i 2000. godine, gdje, između ostalih, možete vidjeti radove Andyja Warhola, Roya Lichtensteina, ali, ako ste više zaljubljenik u djela Rembrandta i Goye, onda je pravo mjesto za vas Städelov muzej umjetnosti.

Osim muzeja, jedna od najpopularnijih znamenitosti grada je Opera trg sa Starom opernom kućom (Alte Opera), izgrađena 1880. godine u italijanskom renesansnom stilu. Također, Frankfurt je rodno mjesto najpoznatijeg njemačkog pisca, Johanna Wolfaganga von Goethea, čiju kuću sa originalnim stvarima i namještajem možete pogledati u ulici Grosser Hirschgraben.

Posebnu pažnju turista osvaja Katedrala svetog Bartolomeja, izgrađena od crvenog pješčenjaka u gotičkom stilu. Ova katedrala, 95 metara visoka, a izgrađena u razdoblju od 13. do 15. stoljeća, nadilazi čak i neke nebodere u gradu.

Tu je naravno i botanički vrt Palm, smješten u ulici Bockenheimer Landstrasse, a posjetitelje privlači još od 1871. Najveća atrakcija u vrtu su vanjske botaničke izložbe i brojni staklenici sa suptropskim i tropskim biljkama. A postoje i rekreativni sadržaji kao što su mjesta za piknik, igralište i čamci za veslanje.

Naravno, ovo je samo dio ponude Frankfurta, a da bi sve obišli potrebno je nekoliko dana, koje mi nažalost, nismo imali.

No, da umanjimo tugu, cijeli grad smo vidjeli sa vrha Commerzbank tornja – jedinog vidikovca koji je svima javno dostupan. U nevjerovatnom panoramskom pogledu možete uživati dok jedete ili pijete omiljeno piće.

Komentari