Ljekari u BiH o raku cerviksa: Zakazali smo na svim nivoima, obolijevaju obrazovane žene koje žive u gradu

Zakazali smo na svim nivoima. Kako u preventivnim pregledima, tako i u edukaciji mladih, koji sve ranije stupaju u seksualne odnose, a da pritom o spolnom odnosu ne znaju ništa, kaže doc. dr. Jasmina Gutić, specijalista ginekologije i akušerstva i subspecijalista ginekološke onkologije

Svake godine više od 310.000 žena u svijetu umre od raka grlića maternice.

Podaci su to Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) za ovu godinu, u čijem se istraživanju navodi da, ukoliko se preventivne mjere ubrzo ne provedu, do 2040. godine, od ove bolesti godišnje će umirati skoro 460.000 žena.

Bosna i Hercegovina se, kaže doc. dr. Jasmina Gutić, specijalista ginekologije i akušerstva i subspecijalista ginekološke onkologije sa dugogodišnjim iskustvom, nalazi u samom vrhu neslavne liste evropskih zemalja po učestalosti otkrivanja raka grlića maternice.

U RS broj umrlih žena izuzetno je visok

Prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, od karcinoma grlića maternice oboljelo je 478 žena, od čega je njih 353 u dobnoj grupi od 19 do 64 godine, a ostalih 125 u dobi od 65 godina i više. U pitanju je prevalenca (ukupan broj oboljenja, stari plus novi slučajevi), a ne incidenca, kada se registriraju samo novootkrivena oboljenja u kalendarskoj godini.

Prof. dr. Zdenka Gojković

Doc. dr. Jasmina Gutić

– Nemamo Registar za rak, pa samim tim nemamo i preciznih podataka o učestalosti ove bolesti. Međutim, prema nezvaničnim podacima, u našoj zemlji 13,1/100.000 stanovnika obolijeva od raka grlića maternice. Bit ću otvorena i kazati da smo zakazali na svim nivoima. Kako u preventivnim pregledima, tako i u edukaciji mladih, koji sve ranije stupaju u seksualne odnose, a da pritom o spolnom odnosu ne znaju ništa, kako o načinu zaštite od neželjene trudnoće, ili znaju vrlo malo, ili su ta iskustva “pokupili” sa interneta koja su vrlo često pogrešno interpretirana, tako i o seksualno prenosivim bolestima koji su u osnovi svih promjena na grliću maternice, a naročito o HPV-virusu. To tvrdim iz iskustva, jer povremeno držim predavanja u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja. Od mladih koji pohađaju takve obrazovne ustanove očekuje se jedan nivo znanja o stvarima o kojima govorimo. Međutim, znanje onih koji će sutra biti medicinske sestre i saradnici ljekara, osoba koje će sutra educirati populaciju je, blago rečeno – osrednje – navodi Gutić.

Prof. dr. Zdenka Gojković, nacionalna kordinatorica za maligna oboljenja u RS, kaže kako se rak cerviksa u ovom bh. entitetu nalazi na drugom mjestu po učestalosti kod žena, odmah iza karcinoma dojke.

– Broj novoboljelih kreće se od 190 do 240 godišnje. Nažalost, broj umrlih izuzetno je visok, jer naše žene dolaze ljekaru kada je karcinom i lokalno proširen, a i metastazirao. Takve žene najčešće nisu kandidati za operativni tretman, pa se obično upućuju na radio i hemoterapiju. Takav slučaj nije u zemljama Evrope, jer većina njih imaju obavezne skrining-programe, zdravstvena kultura je na daleko većem nivou, a rezultat toga je da je ova bolest u nekim državama potpuno iskorijenjena – naglašava Gojković.

Rak cerviksa, napominje Gutić, podmukla je bolest, koja u stadiju razvoja ne daje nikakve simptome.

– Mnogi, misleći da imaju urinarnu infekciju, na svoju ruku uzimaju antibiotike i čajeve. Kad se pojavi krvarenje i bolovi u maloj zdjelici bude kasno, jer je tada bolest uznapredovala, pa se često ne može uraditi ni operativni zahvat, nego se pristupa radiološkim metodama. Kvalitet života takvih osoba je nikakav, a ishod je često nepovoljan. To je šok za cijelu porodicu i veliko opterećenje za zdravstvene fondove – pojašnjava Gutić.

Redovan ginekološki pregled (jednom godišnje), zlatno je pravilo u sklopu kojeg treba uraditi i Papa-test, što je, kaže Gutić, najvažniji korak u otkrivanju bolesti u premalignoj fazi.

– Nažalost, ima slučajeva da se kod visokoobrazovanih žena, koje žive u gradu, a koje su se na ginekološki pregled odlučile nakon 10 ili 15 godina, otkrije karcinom grlića maternice. Rijetko sam se susrela sa takvom dijagnozom kod žena koje su redovno odlazile na preglede. Zbog toga bih pozdravila firme koje su za svoje uposlenike uvele redovne sistematske preglede. Naglasila bih da u Papa-testu nema iznenađenja kod žena koje su barem jednom godišnje na ginekološkom pregledu – napominje Gutić.

Važno je upoznati roditelje o značaju HPV vakcine

U posljednjih 20-tak godina poznato je da je glavni etiološki faktor, odnosno glavni pokretač ovog malignog procesa infekcija pojedinim genotipovima humanog papiloma virusa (HPV-a) za koje je danas u rutinskoj praksi na tržištu dostupna vakcina, što ovaj karcinom, prema riječima ljekara, čini jednim od vjerovatno najpreventabilnijih karcinoma uopće.

– Zbog toga je roditelje važno upoznati o značaju HPV vakcine. Zašto? Zato što je osjetljivo pitanje djevojčicu od deset ili 11 godina vakcinisati protiv HPV- virusa, koji je seksualno prenosiv. Međutim, u zemljama Evrope i okruženja ona je ušla u kalendar obaveznih besplatnih vakcinacija. U Hrvatskoj odavno imaju iskustva, u Sloveniji su počeli sa vakcinacijom dječaka. Kada je riječ o ovoj vakcini, kod nas je i struka zakazala, jer naši ljekari nemaju jedinstven stav – da li “gurati” institucije koje o tome odlučuju da vakcina protiv HPV-virusa uđe u kalendar obaveznih vakcinacija ili ne – zaključuje Gutić.

Predisponirajući faktori u nastanku karcinoma grlića maternice:

– infekcija Humanim papiloma virusom (HPV),
– rani početak spolnog života,
– česta promjena spolnog partnera,
– loša genitalna higijena,
– niži socijalno -ekonomski status,
– infekcija genitalnim herpesom, odnosno klamidijom, kao i hronične infekcije.

Komentari