Kućni ljubimci svakim danom sve više se vrednuju, a osim što ljudima prave društvo, uveseljavaju ih i čine sretnijim, životinje, prema rezultatima mnogih istraživanja, blagotvorno djeluju i na zdravlje čovjeka.

Sve je više i Sarajlija koji se odlučuju za kućne ljubimce, a prema riječima Armana Akšamovića, vlasnika i direktora Zoo Centra, najpopularniji su psi i mačke.

Zoo Centar u glavnom gradu BiH otvoren je prije 19 godina, a danas u svom sastavu imaju tri radnje – u naseljima Grbavica i Otoka te u trgovačkom centru SCC na Marijin Dvoru, a u planu imaju otvaranje i četvrte prodavnice.

Najmlađe najviše zanimaju kunići i kornjače

U svim radnjama, kako nam rekoše i vlasnik i prodavači, živo je tokom cijelog dana. Ljudi dolaze, raspituju se o životinjama, traže savjete kako ih hraniti, čistiti, šta učiniti kad se razbole…

– Dolaze nam oni koji već imaju životinje, ali i oni koji bi htjeli nabaviti kućnog ljubimca. Naši prodavači su educirani, a imamo i šest diplomiranih veterinara koji su spremni u svakom trenutku dati bilo kakav savjet. Ono što ljudima uvijek kažemo jeste da se, prije uzimanja životinje, raspitaju kod stručnjaka, da li je to baš ta vrsta koju žele, imaju li uvjete za njeno držanje i jesu li spremni za odricanja, jer životinja je još jedan član u porodici koja traži ljubav, vrijeme, novac… – objašnjava Akšamović.

U jednoj od radnji na Grbavici nema šta nema. Zidovi su od poda do plafona ispunjeni akvarijima i kavezima u kojima su ptice, gmizavci, glodari…

Ni Akšamović nije znao reći njihov tačan broj. Kaže kako samo ribica ima više od 70 vrsta, od zlatnih, koje su najlakše za uzgoj, pa su samim tim i najtraženije, čija je cijena po komadu od četiri do deset KM, do tropheusa, koje zahtijevaju posebne uvjete, a samo jedna, veličine tri centimetra, košta 35 maraka.

Tu su i pitoni, tarantule, kornjače, razne vsrte guštera, a ističu se kameleoni, zečevi, kunići, zamorci, hrčci, činčile, kanarinci, brojne vrste papagaja, među kojima su i Are…

Akšamović otkriva da ima Sarajlija koji, kao kućne ljubimce drže i zmije.

– Teraristika je jako popularna u svijetu, a polako počinje dobijati na značaju i kod nas. To nisu otrovnice, nego loptasti pitoni, veličine do metar i po,. Ta veličina je kod nas i zakonom dozvoljena. Mislim da je to pametno, jer, bez obzira koliko neko voli ovu životinju, treba se edukovati, jer svaka zmija koja je veća od tri metra može udaviti čovjeka ako je sam. Ima i onih koji drže tarantule. Naravno, nije to neki veliki broj ljudi, uglavnom se uzimaju za istraživanja – objašnjava Akšamović.

Najmlađe najviše zanimaju kunići, a jedan košta od 40 do 70 KM, ili kornjača čija je cijena 20 maraka.

– Svi oni koji imaju ili žele nabaviti kornjaču trebaju znati da se u njenim crijevima nalazi jedan soj salmonele, pa nakon svakog diranja životinje važno je dobro oprati ruke, a naročito se to odnosi na malu djecu i starije osobe – savjetuje Akšamović.

Cijena nekih ptica doseže i do 5.000 KM

Potražnja za pticama, također je, kažu u Zoo Centru, u porastu. Među najpoplarnijim su papige, a neke od njih dosežu cijenu i do 5.000 KM.

– Traže se papige koje imaju sposobnost govora. Trenutno u radnji imamo jednog amazonca i dvije are. Njihova veličina doseže metar i zaista izgledaju veličanstveno. Ara ima afinitet za govor, ali ljudi često griješe misleći kako joj se stalno treba pričati i ponavljati neke stvari, pa će ona propričati. To nije tačno, ptica će sama, kada se budete najmanje nadali, progovoriti – kaže Akšamović i otkriva da je najskuplja, koju su do sada prodali, koštala 1.900 KM.

Među gušterima najpopularniji su kameleoni, a cijena im je 100 KM.

– Kameleoni su za one koji puno znaju o ovim životinja i imaju uvjete za njihov uzgoj, jer zahtijevaju veliki stepen vlage, prirodno cvijeće, vještačku kišu, paru. Oni jedu samo živu hranu, pa vlasnik mora uzgajati crve i cvrčke. On svojim ljepljivim jezikom, koji je dva i po puta duži od njegovog tijela, hvata hranu u pokretu, njemu ne možete dati komad mesa ili voća – objašnjava Akšamović.

Životinje koje se nude u Zoo Centru uzgajaju se u zatočeništvu, ali porijeklo većine njih vodi iz Australije, Azije, Južne Amerike, sa Madagaskara…

– Nabavljati te životinje u divljni, a potom ih transportovati u BiH jako je težak i skup posao koji ne bi drugo trajao. Zato smo se i opredijelili za varijantu uzgoja u zatočeništvu. Za reptile imamo inkubatore u kojima se izliježu, a ribice uglavnom nabavljamo od certificiranih bh. uzgajivača – kaže Akšamović.

Komentari