Gradonačelnik Abdulah Skaka: Sarajevo je uvijek bilo kulturni centar regije

Naš posao je da uspostavimo okvir, povoljne uvjete i neophodnu podršku kreativnim ljudima iz svih sfera, posebno umjetnicima, da djeluju slobodno i da ispoljavaju svoje talente

Mandat gradonačelnika Grada Sarajeva započeo je 2017. godine. Od tada do danas, Abdulah Skaka (35), pokrenuo je, relizovao i podržao mnoge značajne projekte, koji su doprinijeli afirmaciji bh. prijestolnice, jačanju njenog ekonomskog i turističkog apsekta.

Između ostalog, Sarajevu je vratio Trebevičku žičaru, pomogao otvaranje muzeja “Valter brani Sarajev”, obnovu Olimpijskog muzeja, a obznanio je i početak radova na vraćanju Vidikovca…

Poseban senzibilitet pokazao je prema kulturi i kulturnim radnicima, a u intervjuu za naš portal, pojasnio je koliko je, za jedan kosmopolitski grad poput Sarajeva, značajno ulagati u umjetnost.

Kako biste ocijenili kulturnu scenu bh. prijestolnice?

Naš posao je da uspostavimo okvir, povoljne uvjete i neophodnu podršku kreativnim ljudima iz svih sfera, posebno umjetnicima, da djeluju slobodno i da ispoljavaju svoje talente. Neosporno je da smo oduvijek imali pojedince koji su se i u svjetskim i evropskim okvirima isticali. Grad Sarajevo radi na tome da ih ponovo uveže sa domovinom da promjenimo tu negativnu paradigmu u kojoj svoje velikane cijenimo samo kada ih izgubimo. Prije nekoliko dana smo imali veliku promociju djela Dževada Karahasana u Vijećnici.

Taj objekt je simbol razaranja pisane riječi. U Vijećnici je uništeno više od dva miliona knjiga, što je najveće razaranje nakon nacističke Kristalne noći. Nije naše da ocjenjujemo kulturnu scenu, naše je da povezujemo, priznajemo i pomažemo.

Ali, uvjeren sam, a mnogo toga to potvrđuje, da je naša kulturna scena zadržala i povećala tu potrebnu dinamičnost, otvorenost, inventivnost, da nastavlja svoju misiju u cilju promocije umjetničkih, kulturnih i društvenih vrijednosti. Grad Sarajevo cijeni te vrijednosti koje institucije kulture i umjetnosti svojim vrhunskim i raznolikim sadržajima nude našoj javnosti, a posebno mladim generacijama, kao i posjeticima bh. prijestolnice.

Sarajevo je oduvijek važilo za jedan od kulturnih centara regije gdje se kroz stoljeće njegovao jedinstveni specifični sarajevski izraz kakav je prepoznat u svijetu. Umjetnost i kultura imaju objedinjavajući karakter, one spajaju i prevazilaze sve barijere, te na poseban način doprinose razumijevanju među svima nama.

Zahvaljujem našim umjetnicima, koji kao čuvari našeg bosanskohercegovačkog identiteta i duhovne opstojnosti, diljem Evrope i svijeta promoviraju grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu.

Jedan ste od rijetkih političara koji su prepoznali važnost kulture i umjetnosti za Sarajevo, pa samim tim i za cijelu BiH. Podržali ste brojne projekte. Koje biste istakli?

Čini me sretnim što smo građanima, gostima i turistima Sarajeva i BiH omogućili da svjedoče brojnim jedinstvenim i vrsnim kulturnim događajima. U protekle dvije godine inicirali smo i uspješno realizirali projekte poput Prve posthumne retrospektivne izložbe našeg likovnog stvaraoca Mersada Berbera, inauguraciju djela maestra Michelangela Pistoletta u Historijskom muzeju BiH, odnedavno Počasnog građnina Grada Sarajeva, koji je prvi donirao svoje djelo za sada reprezentativnu kolekciju ARS AEVI, Austrijski bal koji postaje naša lijepa tradicija, manifestaciju “Dani Beča u Sarajevu“, “Dani Istanbula u Sarajevu“, “Dani kulture Irana“, otvaranje Muzeja “Valter“, građanima Sarajeva omogućili smo da poslušaju vrhunske izvedbe Moskovskog kamernog orkestra Schnittke i Mađarskog nacionalnog filharmonijskog orkestra; Ivu Pogorelića, jednog od najutjecajnijih pijanista današnjice na otvorenju ovogodišnjih 25. jubilarnih Sarajevskih večeri muzike (SVEM)…

Za prošlogodišnji Dan grada Sarajeva maestro Safet Zec nam je poklonio Prvo ulično bijenale grafike, dok smo za ovaj 6. april sa Društvom pisaca BiH priredili zanimljiv ulični performans u sklopu kojeg su studenti Filozofskog fakulteta čitali poeziju o Sarajevu. U novembru očekujemo i veliku izložbu opusa “Zagrljaji“ maestra Zeca u Sarajevu, što će biti spektakularan kulturni događaj. Nedavno smo promovirali novu kulturnu scenu našeg grada – u ambijentu Spomen-parka Vraca, gdje je izvedena kultna predstava “Ay, Carmela“ u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a.

Također, Grad sufinansira brojne tradicionalne kulturne manifestacije koje sve zajedno doprinose boljem imidžu Sarajeva, povećavanju broja turista i donose korist društvenoj zajednici (Sarajevska zima, SVEM, Festival umjetnosti za djecu i mlade FEDU, Međunarodni festival književnosti “Bookstan”, SFF, Balet Fest, Sarajevski dani poezije, MESS, Jazz Fest i jedini plesni orkestar u BiH, Sarajevo Big Band). Premalo je prostora da se nabroji sve što radimo u ovom pogledu.

Šta za jedan grad poput Sarajeva znači ulaganje u kulturu i umjetnost, koliko je kroz Vaše iskustvo to ulaganje doprinijelo razvoju turizma?

Sarajevo je poput drugih evropskih i svjetskih prijestolnica postao grad festivala, sa višedecenijskom tradicijom, ali i novim atraktivnim kulturnim događajima. Takve manifestacije mnogo znače za promociju i kosmopolitski karakter našeg grada. Također su generalno važne za sve veće efekte koje posljednje dvije godine postižemo u turističkim i uslužnim djelatnostima. Samo da spomenemo SFF kojeg je tek ova administracija vratila na mjesto koje zaslužuje u pogledu podrške, prema relevantnim studijama, donosi direktnu ekonomsku korist gradu i državi.

Umjetnici su najbolji ambasadori naše zemlje, pokazali su i dokazali brojnim svjetskim nagradama i priznanjima. Nažalost, vrlo često su bili ignorirani i neadekvatno podržani. Zašto okrećemo glavu od onoga na šta bi trebali biti ponosni?

Sarajevo ima vrstan i referentan umjetnički potencijal, bez obzira da li je riječ o pozorištu, filmu, slikarstvu, muzici, književnosti…. Za mnoge od njih možemo reći da su “totalni ljudi“ u književnosti, glumi, slikarstvu, muzici… Njih ne smijemo ne čitati, ne gledati, ne slušati… Oni uistinu svojim radom i djelima zaslužuju naše duboko poštovanje i bezrezervnu podršku. Grad Sarajevo, naravno u okviru svojih mogućnosti, to čini i činit će. Međutim, nije dovoljno samo ad hoc djelovati. Potrebna nam je, prije svega, strategija kvalitetne kulturne politike u cilju kako stvaranja povoljne kulturne klime u kojoj će raznovrsnost kulture i umjetnosti unutar državne zajednice predstavljati bogatstvo, tako i osiguravanja što boljih uvjeta za djelovanje kulturnih institucija i samih umjetnika.

U tom smislu, Grad Sarajevo je prošle godine u partnerstvu sa Goethe-Institutom BiH bio domaćin Prvoj akademiji za menadžment u kulturi. Sarajevo je pored Soluna, Bukurešta i Sofije, bio četvrti grad domaćin akademije.

Učesnicima akademije – onima koji već rade u kulturi i kulturnim institucijama, kao i onima koji imaju ambicije da se bave tim poslom, prezentirani su efikasni modeli kako za kreiranje dugoročne strategije razvoja kulture, tako i za unaprjeđenje uvjeta i poslovanja u institucijama i organizacijama kulture Grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine.

Podržali ste dva sjajna projekta, pa će Sarajevo uskoro dobiti dvije galerije, odnosno galeriju i muzej slikarskih velikana Mersada Berbera i Safeta Zeca. Ovim činom Sarajevo će ponosno “stati” rame uz rame sa svjetskim metropolama.

Nadam se ove, a najkasnije iduće godine kulturna scena Grada Sarajeva bit će bogatija za dva muzeja posvećena djelima bh. likovnih velikana Mersada Berbera i Safeta Zeca.
Kao gradonačelniku, izuzetna mi je čast da sam preko supokroviteljstva velike retrospektivne izložbe Mersada Berbera održanoj u Vijećnici u julu 2017.g., upoznao njegovu porodicu sa čijom Fondacijom ćemo uspostaviti Muzej u Sarajevu, u kojem je slikar proveo najviše vremena i stekao afirmaciju. Bit će to reprezentativan objekat, na više od 400 kvadratnih metara u najužem centru grada, uređen po uzoru na muzeje u Beču, Barceloni i drugim evropskim metropolama, sa bogatim i golemim opusom Berberovih djela.

Presretan sam i zbog bliske saradnje i sa našim Safetom Zecom. Često se sastajemo, razgovaramo o novim projektima koji doprinose pozicioniranju Sarajeva i BiH kao centra kulturnih dešavanja u regiji. Bio sam presretan što sam nedavno u Veneciji bio na otvorenju izložbe „Zagrljaji“, a koju će uskoro u organizaciji Grada i Zeca moći pogledati i građani i gosti Sarajeva. Predviđenom dinamikom teku pripreme i za otvaranje muzeja posvećenog ovom priznatom umjetniku.

Naša želja je omogućiti građanima i gostima grada, ali i našim mladim generacijama, da se upoznaju sa djelima Berbera i Zeca koja predstavljaju vrhunac bh. kulturnog naslijeđa.
Ujedno, ova dva buduća muzeja oplemenit će kulturni život grada i njegovu turističku ponudu, ali i promovirati Sarajevo u Evropi i svijetu kao mjesto izuzetnog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

Kada sam već pomenula Safeta moram istaći da je slikarska scena Sarajeva i BiH dosta zanemarena. Pojedinci uspijevaju napraviti pomake, ali obično nemaju podrške, ili karijeru grade van granica BiH, poput Safeta…

Nije to slučaj samo sa slikarima ili umjetnicima. Mnogi osjećaju nedostatak podrške društva, države, okoline za ono kvalitetno što rade i doprinose. Nerijetko vidimo i čujemo samo one glasove koji su protiv nečega, koji bi da zabrane, da ne dozvole da se grade institucije, objekti, da se realiziraju projekti. Ova zemlja ima ogromne potencijala u svim oblastima života, ali nažalost imamo i neke koji su protiv toga. Ali, uprkos tome, važno je da znamo svoju prošlost, da gradimo i radimo u našoj sadašnjosti da bi nama i našoj djeci bilo bolje u budućnosti.

Zahvaljujući Vašem angažmanu, Sarajevo Film Festival, nakon pauze od nekoliko godina, dobio je podršku Grada Sarajeva. Hoćete li i ove godine stati uz ovaj naš najznačajniji festival koji u bh. prijestolnicu dovodi brojne zvijezde i goste iz cijelog svijeta?

Ponosni smo na Sarajevo Film Festival koji će u augustu ove godine doživjeti svoju 25. godišnjicu. Ove godine pripremamo i jedno veliko iznenađenje. Naš glavni grad će ponovo biti u fokusu pažnje filmskih znalaca i poklonika sedme umjetnosti diljem svijeta. Ima li bolje i poželjnije reklame za jedan grad! Pouzdano znam da bi mnogi gradovi u regionu štošta dali da imaju jedan ovakav festival. Zato se u Sarajevo i dolazi da bi se doživjelo ono čega nema na drugim, mnogo većim i bogatijim mjestima.

Sarajevo Film Festival kao najuspješnija i najveća filmska smotra u ovom dijelu Evrope, zaslužuje pažnju i potporu svih nas, od samih građana do svih nivoa vlasti. Grad Sarajevo je uvijek bio uz SFF, s tim da će ove, kao što je to učinio i prošle godine, ovaj festival podržati sa 200.000 KM – do sada najznačajnijim iznosima. To potvrđuje koliko cijenimo sve ono što nam SFF donosi, u turističkom, kulturnom, razvojnom i ekonomskom smislu,

Želim da i ovom prikom zahvalim i odam priznanje direktoru Sarajevo Film Festivala, gospodinu Mirsadu Purivatri koji sa jednom malom, ali izuzetno sposobnom i motiviranom ekipom svake godine organizira ovu filmsku smotru.

Komentari