Gripa i prehlada nisu ista bolest, ali ih mnogi pogrešno poistovjećuju. Ljekari ističu kako je kazlika u uzročniku, pa samim tim i u toku i težini oboljenja kao i načinu liječenja.

Prehlada je, kaže mr. med. sci. dr. Nataša Trifunović, specijalista porodiče medicine u sarajevskom Domu zdravlja “Vrazova”, infekcija gornjih disajnih puteva uzrokovana virusima, najčešće blagog toka, koja traje sedam dana.

Trifunović: Izbjegavajte bliske, duže kontakte sa inficiranim osobama

– Javlja se obično u jesen i zimu, zbog hladnijeg vremena i nižih temperatura, naročito u jutarnjim satima, te češćeg boravka u zatvorenim prostorima i ustanovama (škole, vrtići…), što olakšava širenje uzročnika kapljičnim putem (udisanjem zraka sa sitnim kapljicama iz okoline bolesne osobe), direktnim dodirom ili preko inficiranih predmeta. Prehladu karakteriziraju simptomi poput hunjavice, sekreta iz nosa, blagog kašlja i blago povišene temperature (najviše do 38 stepeni Celzijusa). Simptomi se obično javljaju postepeno – objašnjava Trifunović.

Mnogo teži oblik infekcije je gripa.

– Radi se o oboljenju izazvanom virusom gripe, kojeg prati nagli početak i pojava simptoma poput slabosti, znatno povišene temperature, bolova u mišićima, umora, glavobolje, suhog kašlja. Gripa kao teže virusno oboljenje, ima i duži tok, sa češćim komplikacijama, a samim tim je i oporavak dugotrajniji nego kod prehlade – napominje naša sagovornica.

Osnovni princip liječenja nekompliciranih slučajeva prehlade je samo simptomatsko liječenje: odmor, uzimanje dosta tečnosti, toplih napitaka, vitamina C i primjena nekih lijekova koji olakšavaju simptome, kao što su paracetamol, acetilsalicilna kiselina ili njihova kombinacija, sa sastojcima koji se zovu dekongestivima, a osnovno djelovanje im je, kako kaže Trifunović, smanjenje otoka nosne sluznice i smanjenje sekrecije iz nosa, što dovodi do lakšeg disanja.

– Ti lijekovi se koriste ograničeno vrijeme, tri do pet dana, bez obzira da li se uzimaju u vidu tableta, praška za otapanje ili kapi za nos. Ono što je jako bitno naglasiti, je da se u liječenju prehlade i gripe ne koriste antibiotici, jer oni nemaju utjecaja na viruse. Antibiotici se uključuju, samo kada ljekar procijeni da je došlo do bakterijske komplikacije (upale sinusa, srdenjeg uha ili pluća – naglašava Trifunović, dodajući da je korištenje antibiotika “za svaki slučaj” i preventivno, potpuno pogrešno i neće spriječiti sekundarne bakterijske infekcije.

Specijalista porodične medicine u nastavku dala je i nekoliko preporuka kako prevenirati širenje prehlade i gripe:

– Pranje ruku najjednostavniji je i najdjelotvorniji način sprečavanja virusnih infekcija.

– Osobe sa virusnom infekcijom, bilo da se radi o prehladi ili gripi, trebaju uvijek kihati ili kašljati u papirnu maramicu.

– Ako je moguće, treba izbjegavati bliske, duže kontakte sa inficiranim osobama.

– Čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom, koje ubija viruse, moglo bi pomoći u sprečavanju širenja infekcije, budući da virusi mogu opstati izvan organizma ( na površinama, predmetima) i do tri sata.

– Veoma važno je i redovno i često provjetravanje prostorija, jer se time smanjuje koncetracija uzročnika u zraku unutar prostorija.

– Gripa, kao ozbiljnije oboljenje može se prevenirati i vakcinisanjem, koje se zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imuniteta, treba ponavljati svake godine.

– Vakcinacijom bi trebale biti obuhvaćene sve osobe starije od 65 godina, bolesnici sa hroničnim plućnim, srčanim i bubrežnim oboljenjima, dijabetičari, te osobe koje su profesionalno izložene riziku od obolijevanja.

Komentari