Ljetno vrijeme odlikuje se visokim tmperaturama, te visokim stepenom vlažnosti u zraku, a to su idealni uvjeti za razvoj patogenih bakterija koji su uzročnici travanja hranom.

Prema podacima kojima raspolažu u Odjelu za higijenu, Službe za zdravstvenu ekologiju pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH, u proteklih pet godina na području većeg bh. entiteta bilježi se stalni pad stope morbiditeta od alimentarnih toksikoinfekcija.

Najčešće izolirani uzročnik infekcija, izazvanih hranom, kod nas je Sallmonela, a prate je: Campylobacter species, Staphylococcus aureus, Clostridium perringens, Clostridium botulinum, Listeria monocytogenes, Escherichia coli, enterovirusi, Rota virus, adenovirusi…

Simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje i proljev, a često ih prate i povišena tjelesna temperatura, te bolovi i grčevi u stomaku.

Upravo ova stanja, naročito ako su povezana s jakim povraćanjem, mogu dovesti do znatnog gubitka vode i minerala u organizmu, što je poznato kao dehidracija koja u težim oblicima može ugroziti i život osobe.

Kako pravilno skladištiti i čuvati namirnice

Kako bi se izbjeglo trovanje hranom vrlo je važno, kaže dr. sci. med. Aida Filipović-Hadžiomeragić, voditeljica Odjela za higijenu u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, prehranu prilagoditi ljetnim vrućinama, puno piti vode, redovno i često, čak i kada se žeđ ne osjeća, jer voda rashlađuje tijelo i prevenira toplotne grčeve.

– Tokom ljetnog perioda važno je izbjegavati alkoholna i pića u kojima ima kofeina, jer pogoršavaju efekte toplote na organizam i mogu dovesti do dehidratacije organizma. Ono što nikako ne treba piti su i gazirana pića jer nadimaju, popunjavaju volumen stomaka i tako sprečavaju da se uzimaju veće količine tekućine – objašnjava Filipović- Hadžiomeragić.

Kada je riječ o hrani, važno je, dodaje naša sagovornica, jesti češće, a manje i laganije obroke, te konzumirati svježe voće i povrće u kome ima puno vode, kao što su: dinja, lubenica, paradajz i krastavac.

– Ono što treba izbaciti je hrana u kojoj ima proteina, jer oni povećavaju metabolizam, odnosno tjelesnu temperaturu. Izbjegavati vruće i teške obroke, ali i slanu hranu jer može povećati dehidrataciju – naglašava Filipović-Hadžiomeragić.

Pošto se bakterije, kao najčešći uzročnici trovanja hranom, lakše razmnožavaju u hrani, kada za to postoje povoljni uvjeti, uključujući i visoke temperature (temperatura od 37 stepeni Celzijusa je najpovoljnija za njihovo razmnožavanje), u ljetnim mjesecima potreban je poseban oprez. Zbog toga je vrlo važno znati pravilno skladištiti i čuvati namirnice.

– Najbolje mjesto za čuvanje hrane, naročito lako kvarljivih namirnica u koje spadaju mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, meso, riba, šlag, majoneza, kolači sa kremom, je frižider ili zamrzivač, jer niske temperature sprečavaju razmnožavanje bakterija. Ali, ono što treba također, znati je to da se u frižideru mora odvojiti sirova od pripremljene hrane – dodaje Filipović–Hadžiomeragić.

Na šta obratiti pažnju kod pripreme i termičke obrade hrane

Kako bi se izbjeglo trovanjem hranom, tokom cijele godine, a naročito u ljetnim mjesecima, važno je znati pravilno rukovati namirnicama. Higijenskih pravila treba se pridržavati, kako tokom pripreme, tako i pri čuvanju hrane.

– Higijenska priprema namirnica podrazumijeva adekvatno provođenje mjera u koje najprije spada temeljito čiščenje i pranje kojim se uklanja najveći dio mikroorganizama s ruku, pribora, posuđa, radnih površina i sprečava njihovo širenje na namirnice. Također je potrebno tekućom vodom temeljito oprati i sirove namrinice, posebno povrće koje se jede u sirovom stanju (salata, kupus, mrkva) i voće koje raste na zemlji (jagode).

Termička obrada je naredna mjera neophodna za efikasno sprečavanje trovanja hranom. Pravilna termička obrada uništava većinu bakterija koje mogu uzrokovati trovanje. Nedovoljno kuhano meso ili perad, naročito ako su u pitanju veći komadi, mogu sadržavati štetne mikroorganizme. Zbog toga se ove namirnice moraju kuhati dovoljno vremena na visokoj temperaturi. Hranu koja se kuha pustiti da duže vri na ringli kako bi se osiguralo dostizanje temperature od 70 stepeni Celzijusa.

Kada su u pitanju veći komadi mesa, temeljito pečenje posebno je važno. Skuhanu hranu najbolje je odmah konzumirati, jer neodgovarajuće podgrijavanje nosi rizik od trovanja, naročito ako se hrana prethodno drži izvan frižidera. Ovo se naročito odnosi na meso i jela od mesa. Zbog toga se preporučuje da se hrana pri ponovnoj upotrebi prokuha (izloži temperaturi od najmanje 100 stepeni Celzijusa), a ne samo podgrije. Jaja također, treba dobro skuhati ili ispeći – objašnjava Filipović-Hadžiomeragić.

Važno je povremeno provjeriti i temperaturu u frižideru, koja u najhladnijem dijelu aparata mora biti između nula i pet stepeni Celzijusa.

– Na sobnoj temperaturi mogu se samo čuvati dehidrirane (osušene) namirnice i konzervirana hrana. Sadržaj konzerve, ukoliko se odmah ne pojede, treba istresti u čistu posudu i čuvati u frižideru. Konzerve koje su napuhane ili oštećene odmah treba baciti. Masti i ulja treba ostaviti na hladno i tamno mjesto jer ćete tim sačuvati vitamin A koji je u njima sadržan – kaže Filipović-Hadžiomeragić i dodaje da se prilikom kupovine namirnica ne zaboravi provjeriti rok upotrebe, odnosno datum proizvodnje.

Komentari