Bosanci i Hercegovci ne mogu se pohvaliti navikom da se zdravo hrane. Sve češće podliježu trendovima u prehrani koji su, kako kaže doc. dr. Irzada Taljić, nutricionistica, u većini slučajeva marketinški trik i način da velike svjetske kompanije za proizvodnju hrane, za kratko vrijeme, dođu do zarade.

– Previše jedemo tijesto, pitu i hljeb… Unosimo više ugljikohidrata nego što bismo trebali. Apsolutni sam zagovornik bosanske tradicionalne kuhinje, ali bismo, zbog našeg, i zdravlja naše djece, trebali imati mjeru, ograničiti količinu i naučiti da pravilno kombiniramo namirnice. To znači da, ako u tanjiru imamo rižu ili krompir, onda nam nije potreban hljeb, a mi ga obavezno jedemo i uz ove namirnice – kaže Taljić.

Ko sve može na master studij 

Upravo je edukacija stanovništva u našoj zemlji, iz oblasti pravilne prehrane, jedan od razloga što je od ove godine na Univerzitetu u Sarajevu pokrenut Interdisciplinarni master studij “Nutricionizam” koji već ima 16 polaznika.

– Studij traje dvije godine, a podijeljen je u četiri semestra. Prva tri semestra studenti slušaju predmete i polažu ispite, a četvrti je rezervisan za izradu master teze. S obzirom da je nutricionizam sam po sebi interdisciplinarna nauka, predavači su profesori sa nekoliko fakulteta, a uključeni su i gostujući profesori iz regiona i šire te eksperti iz struke. Pravo na upis imaju svi oni koji imaju završen trogodišnji prvi ciklus studija prema Bolonji ili četverogodišnji studij. To znači da neko ko je završio Ekonomski ili Fakultet političkih nauka može bez problema upisati master studij nutricionizma – govori Taljić, koja je i voditeljica studija.

Gotovo 70 posto gojaznih adolescenata postaju gojazne odrasle osobe FOTO: ILUSTRACIJA

Pretilost je pošast modernog društva, a Svjetska zdravstvena organizacija debljinu je proglasila javno-zdravstvenim problemom koji sve veći mah uzima i u našoj zemlji. Zbog toga je sve više onih koji traže savjete i pomoć kako se pravilno hraniti, ali te usluge, kaže Taljić, danas često pružaju osobe sa neadekvatnim obrazovanjem.

– Potreba za kvalitetnim i školovanim, visoko stručnim osobama iz naučne oblasti prehrane je velika, a ovaj master studij pravi je odgovor na takve potrebe društva. Interes za nutricionistima pokazuju i prehrambene industrije, institucije koje nude organiziranu prehranu za određene populacijske grupe kao što su predškolske, školske i vojne ustanove, studentski i domovi za starije i nemoćne, bolnice, restorani, hoteli, banje…

Djeca su nam preuhranjena i gojazna

Taljić ističe kako nema valjanih podataka koliko je pretilih Bosanaca i Hercegovaca, ali je evidentno da taj problem pogađa i stanovništvo u našoj zemlji. Ono što posebno zabrinjava je sve veći broj pretile djece i adolescenata.

– Rezultati istraživanja djece od 12 do 14 godina, u kojem sam i ja učestvovala, pokazala su da se baš u tom periodu stječu prehrambene navike koje ostaju za cijeli život. Oko 50 posto ispitane djece svrstani su u kategorije – preuhranjeni ili gojazni. Otkrili smo da gotovo 70 posto gojaznih adolescenata postaju gojazne odrasle osobe. To su zaista ozbiljni podaci nad kojima bismo se svi trebali zabrinuti – naglašava Taljić.

Kao razloge koji dovode do porasta broja pretilih osoba, kako u svijetu tako i kod nas, naša sagovornica ističe užurbani način života kojeg odlikuju sve manje vremena za redovne i zdrave obroke, koje je zamijenio fast food, stres, sjedilački način života, socio-ekonomski status građana…

Pekare su, po cijeni, najdostupnije ljudima, ali su ugljikohidrati najveći krivci što smo debeli

– Naše tržište je otvoreno, pa nam stiže svakakva hrana, a mi iz neznanja i navike da ne čitamo deklaracije, posežemo za takvim proizvodima. Naravno, tu je i socio-ekonomski status koji je u mnogim slučajevima presudan za stvaranje prehrambenih navika. Ugljikohidrati koji se nalaze u tjestenini i pecivima, su najjeftiniji i samim tim dostupni su širokim narodnim masama, a upravo su oni najveći uzrok debljanja – govori nutricionistica.

Danas se svako naziva nutricionistom

U moru informacija, preporuka i savjeta o pravilnoj prehrani i mršanju koje su danas putem društvenih mreža dostupne svima, mnoge od njih su, kaže docentica, bespotrebne, neefikasne, ali i veoma štetne po zdravlje ljudi.

– Danas se svako naziva nutricionistom, a neko ko ima 20 ili 30 kilograma viška ili čije je zdravlje narušeno, hvata se za slamku kako bi sebi pomogao. Zbog toga je vrlo važno znati kome se obratiti za pomoć i razlučiti šta nam može pomoći, a šta je zabluda. Pravi nutricionista prvo će se upoznati sa prehrambenim navikama osobe, uraditi antropološka mjerenja (visina, debljina, debljina kožnog nabora), a onda će, na osnovu onoga šta neko želi postići, napraviti jelovnik koji će pomoći da osoba prevaziđe problem – kaže Taljić.

Osvrnula se i na sve prisutniji problem pomodarstva u prehrani, naglašavajući kako su, prije nekoliko godina, kada su se na tržištu pojavile namirnice od soje, mlijeko od ove biljke počeli piti i oni koji nikada do tada nisu probali mlijeko iz zdravstvenih razloga.

Kupus, limun i ostale ine dijete nisu ništa drugo nego obična prevara

– Kod nas je veoma prisutna makrobiotika, ali ne može ovaj režim prehrane imati isto dejstvo na nas kao na Japance koji se iz generacije u generaciju hrane na takav način. Slično je i sam vegetarijanstvom i veganstvom. To nije samo način prehrane, nego način življenja. Slično je i sa kupus, limun, krastavac i drugim inim dijetama koje nisu ništa drugo nego prevara. Zagovornik sam toga da trebamo jesti hranu koja se uzgaja na našem geografskom području. To je hrana na koju je navikao naš genetski kod, hrana kojom su se hranili naši preci – kaže Taljić.

Nutricionistica Taljić ističe šta bismo još trebali znati: 

  1. Crveno meso je vjerovatno kancerogeno za ljude jer izaziva rak debelog crijeva. (Istraživanje urađeno u SAD-u na limitiranom broju osoba).
  2. Mesne prerađevine su kancerogene za ljude i treba ih potpuno izbaciti iz prehrane.
  3. Nema razlike između bijelog i smeđeg šećera. Isto su štetni.
  4. Bijelo brašno nije zdravo. Zamijenite ga integralnim.
  5. Često u prodavnicama na flaši u kojoj se nalazi biljno ulje piše “Bez holesterola”. To je marketinški trik, jer samo namirnice animalnog porijekla mogu sadržavati holesterol.
  6. Mediteranska prehrana je najzdravija, a da biste konzumirali tu hranu ne morate nužno otići, primjera radi, u Dalmaciju. Hercegovina obiluje mediteranskim namirnicama, a naša potočna pastrmka može zamijeniti morsku ribu.
  7. Kalijumova so je zdravija od natrijumove, ali ni sa njom nemojte pretjerivati.
  8. Masnoće su nam potrebne, ali birajte biljne.
  9. Slatkiše zamijenite suhim voćem ili orašastim plodovima. Ako ipak ne možete bez njih, dajte prednost čokoladi sa većim udjelom kakaa.
  10. Dnevno trebamo unijeti u organizam litar i po do dva tečnosti. Ali to ne znači da trebamo dnevno popiti dva litra vode, jer tečnost je i pojedeni, jabuka, krastavac i paprika, popijena kafa, sok, jogurt…
Komentari