Prvomajska trpeza bogata je raznim, uglavnom kaloričnim jelima sa roštilja. Kalorijska vrijednost obroka, koje u to vrijeme unosimo u organizam, jako je velika, dok je sa druge strane njihova nutritivna gustina i hranjivost poprilično siromašna.

Tako jedna porcija ćevapa u somunu sadrži više od 800 kCal, porcija šnicle više od 800 kCal, ne uzimajući u obzir dodatke, kao što su kajmak, majoneza, kečap.

Samo jedan zvrk bureka ima više od 600 kCal, a kako je cjelokupna gozba nezamisliva bez kolača, valja znati da samo jedna baklava ima oko 500 kCal. Slično je i sa drugim poslasticama.

Tarik Zolotić

Dodamo li tome alkoholna i bezalkoholna pića, koja su nezamisliva za ove prilike (pola litra piva sadrži više od 250 kCal, čija se kalorijska vrijednost može preslikati i na gazirane napitke, dok je kalorijska vrijednost negaziranih sokova ista ili čak i veća od gaziranih sokova), nije čudo što se mnogi, nakon praznika, osjećaju loše, a probavne smetnje, popraćene nadimanjem, bolovima u predjelu stomaka, mučninom, žgaravicom i povraćanjem, česta su pojava.

Koliko dnevno trebaju kalorija žena i muškarac

Ako ne znate koliko koja namirnica sadrži kalorija, možda će vam poslužiti informacija da ćete samo jednom porcijom ćevapa, kolačem i jednim alkoholnim ili bezalokoholnim pićem unijeti više od 1.500 kCal. Naravno, ako ste karakter, pa se zadržite samo na ovom.

Kako bi vam cjelokupna slika bila jasnija, treba reći da prosječne dnevne energetske potrebe za žensku populaciju iznose od 1.800 do 2.100 kCal, dok se te brojke kod muškaraca penju na 2.100 do 2.500 kCal.

Ako ste od onih koji vode računa o prehrani i kilaži, ali ne žele da im to pokvari ugođaj, znajte da je moguće isplanirati i zdraviju prazničnu trpezu, koja će smanjiti mogućnost pojave zdravstvenih smetnji i nakupljanja suvišnih kilograma.

Krenimo redom:

– Kao prvo, probajte da isplanirate koje je to jelo koje će obilježiti vaš dan, i bez kojeg ovaj praznik ne može proći.

– “Ne trošite jeftino kalorije” na grickalice i slatkiše i rezervišite ih za omiljenu, hranu u kojoj zaista uživate.

– Izbjegavajte pripremu pohovane i pržene hrane u ulju sa raznim marinadama i industrijskim začinima, koji doprinose rastu udjela zasićenih masoća, a time i kalorijske vrijednosti obroka.

– Smanjite konzumiranje hljeba i somuna, jer sadrže velike količine škroba, a gotovo nikako vlakna, što će opteretiti crijeva i jetru i uzrokovati nadutost, gasove, a često i zatvor.

– Uz jela sa roštilja preporučuje se konzumiranje svježih salata (zelena, paradajz, luk, kupus) koje su bogate atioksidansima, vlaknima, enzimima, a koje će, uz maslinovo ulje i limun kao dresing, pripremiti probavni trakt za „teža“, glavna jela i djelimično neutralisati nadolazeću štetu.

– Alkoholna i bezalkoholna pića, koja su često gazirana, jedan su od najvećih problema za naš organizam o čijim je posljedicama za zdravlje bespotrebno govoriti. Ukoliko ipak, praznična druženja ne možete zamisliti bez alkoholnih pića, konzumirajte ih nakon obroka i u manjim količinama. Hrana će u tom slučaju djelimično usporiti apsorpciju i djelovanje alkohola.

– Neka desert bude omiljena voćka ili voćna salata, koji obiluju hranjivim materijama i vodom, a koji se lakše vare za razliku od kolača. Ako ipak ne možete bez kolača, nemojte ga jesti odmah poslije glavnog jela, jer njihovi probavni putevi se razlikuju, čime ćete uzrokovati problem svom probavnom sistemu.

Manji tanjiri, jedite sporije, popijte vodu prije obroka

– Pokušajte da jedete sporije i da jednostavno uživate u hrani. Time ćete dati vremena mozgu da vam na vrijeme javi kada ste dovoljno unijeli hrane u organizam.

– Koristite manje tanjire, tako ćete djelimično smanjiti porcije i lakše zadovoljiti “glavne probavne organe-oči.”

– Prije jela, na otprilike 45 minuta, popijte barem čašu od dva dcl vode. Tako ćete pripremiti organe za probavu i apsorpciju, ali i manje pojesti hrane tokom obroka. Naravno, voda je glavni saveznik u čišćenju organizma od otpadnih tvari i nakon praznika, kada se preporučuje dnevno piti barem dva litra.

– Prošetajte nakon obroka, jer će šetnja pokrenuti metabolizam i varenje hrane.

Na kraju, praznici su dani kada bismo trebali biti usmjereni na porodicu, prijatelje, hranu, zabavu, zadovoljstvo, i kada se ne bismo trebali osjećati krivim i nezadovoljnim. Važno je shvatiti da praznični obrok predstavlja samo tri posto mjesečnih ili 0,2 posto svih godišnjih obroka, te da oni neće ni popraviti, niti pogoršati naše cjelokupno zdravstveno stanje ukoliko ne zahvate i većinu naših obroka. Puno je važnije obratiti pažnju šta jedemo u ostatku godine.