Iznenađujući znak koji potvrđuje da ste pametniji nego što mislite

Samo oni koji znaju da ne znaju spremni su uložiti dodatan napor kako bi naučili. Svi ostali pretvaraju se da znaju i na temelju svojeg neznanja donose dvojbene odluke

112
Foto: Ilustracija

Pametni ljudi duhoviti su i znatiželjni, otvoreni su prema novim idejama, lako se prilagođavaju novonastalim situacijama, a ne daju se lako smesti.

No imaju i jednu zanimljivu zajedničku karakteristiku: znaju da ne znaju. Iako možda zvuči čudno, najpametniji ljudi svijeta otvoreno će priznati ako nisu upoznati s nekom tematikom, događajem ili pojavom. Nije ih strah ili sram izreći rečenicu “Ne znam”.

Priznavanje da nešto ne znamo prvi je korak u spoznaji određene teme. Samo oni koji znaju da ne znaju spremni su uložiti dodatan napor kako bi naučili. Svi ostali pretvaraju se da znaju i na temelju svojeg neznanja donose dvojbene odluke.

Ove tvrdnje potvrđuje i studija po imenu “Nekvalificirani i nesvjesni toga: Kako poteškoće u prepoznavanju vlastite nesposobnosti vode do napuhanih samoprocjena“ (Unskilled and Unaware of It: How Difficulties in Recognizing One’s Own Incompetence Lead to Inflated Self-Assessments) koju su istraživači Justin Kruger i David Dunning objavili u časopisu “Journal of Personality and Social Psychology”.

Dokazano je da će manji pametni ljudi precjenjivati svoje spoznajne vještine. Proveden je, naime, eksperiment među srednjoškolcima koji su nakon napisane mature trebali procjeniti vlastite kompetencije u rješavaju zadataka.

Pojedinci koji su tvrdili da su testove napisali odlično tačno su rješili tek djelić postavljenih pitanja. Štaviše, njihovi su rezultati bili među najnižima u generaciji. S druge strane, oni koji su postigli najbolje rezultate značajno su podcijenili broj zadataka koje su tačno riješili.

Ljudi koji precjenjuju svoje mogućnosti i vještine imaju dva problema: ne samo da na temelju pogrešnih tvrdnji donose pogrešne odluke već i nemaju sposobnost da shvate kako su u krivu.