Iako boravak u prirodi ima mnoge blagodati i užitke za organizam, šetnje, druženje te druge aktivnosti na otvorenom nose i određene rizike.

Ugriz krpelja, kojih u prirodi u najvećem broju ima baš u proljeće i to na livadama bogatim niskim rastinjem, iako obično bezazlen, može biti opasan.

Krpelji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, a pri hranjenju mogu na čovjeka prenijeti uzročnike opasnih zaraznih bolesti. Najčešće su to virusi i bakterije koji uzrokuju krpeljni meningoencefalitis i lajmsku boreliozu, poznatiju i kao tzv. lajmska bolest.

Adekvatna odjeća i obuća

Kako biste izbjegli kontakt sa krpeljom važno se, kaže dr. Zakira Pašić, specijalista urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, adekvatno obući za boravak u prirodi, a to podrazumijeva duge rukave i nogavice i zatvorene patike.

– Treba izbjegavati odjeću tamnijih boja i materijale sa dlačicama, poput vune, jer će krpelja tada biti teže uočiti. Važno se kretati obilježenim stazama, a izloženije dijelove tijela zaštititi sredstvom protiv ovih nametnika, koje možete kupiti u svakoj apoteci. Po povratku kući treba se istuširati, detaljno pregledati tijelo, naročito glavu, dijelove iza uha, vrat, prepone, pazuha, a odjeću operati na višoj temperaturi – savjetuje Pašić.

Primijetite li ipak krpelja na tijelu, otiđite do najbliže ambulante, a ako ste vješti i ne bojite se, možete ga, kaže naša sagovornica, i sami ukloniti.

– Krpelj se može ukloniti čistom pincetom čijim ćete ga vrhom obuhvatiti, malo zarotirati i iščupati. Mjesto gdje se nalazio krpelj važno je očistiti antiseptičnim sredstvom, najbolje čistim alkoholom. U slučaju da prilikom odstranjivanja krpelja ostane dio, ne treba paničariti, jer ne postoji mogućnost da se kroz rilice organizam zarazi. U tom slučaju otiđite do najbliže ambulante gdje će biti odstranjeni ostaci krpelja – kaže Pašić.

U slučaju uboda pčele, ose ili stršljena, naročito ako je osoba alergična, važno je, kaže Pašić, u najkraćem roku doći do najbliže ambulante.

– Ubodno mjesto, koje je obično otečeno i crveno, ne treba dirati i češati. Kako biste olakšali tegobe, možete ga hladiti ispod mlaza hladne vode, staviti mokru krpu ili komadić leda. Crvenilo i otok obično se povuku za nekoliko sati, a ako se to ne desi treba posjetiti ljekara, jer nisu rijetki slučajevi da se ubodno mjesto upali, a u takvim slujačevima pacijentu se propisuju antibiotici – objašnjava Pašić.

Osobi ne dozvoliti da se kreće

Tragovi ujeda zmije obično krvare, brzo se javlјa otečenost utrnulost i crvenilo. Osoba se znoji, malaksala je, ubrzano diše, a ponekad se javlja i povraćanje.

U slučaju ujeda zmije, odmah treba pozvati Hitnu pomoć ili najbližu ambulantu, a dok ljekarski tim ne stigne važno je sam sebi ili unesrećenoj osobi pružiti prvu pomoć.

Prema riječima dr. Pašić, ono što je presudno je takvu osobu staviti u stanje mirovanja, ne dozvoliti joj da se kreće i pomijera dijelove tijela.

– Osoba ni u kom slučaju ne bi trebala hodati ili trčati jer se time pospješuje cirkulacija krvi, kada se i otrov brže širi tijelom. Ni u kom slučaju ne isisavati krv, niti podvezivati mjesto iznad ujeda. Osobi treba dati da pije isključivo vodu i savjetovati je da ne paniči, jer tada raste krvni pritisak, krv brže cirkuliše organizmom, što pospješuje širenje otrova – naglasila je Pašić i dodala da Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo ima dovoljne količine seruma protiv zmijskog otrova.