Zbog kaloričnije hrane, koju unosimo tokom zime te smanjenog kretanja i upražnjavanja fizičke aktivnosti, mnogi iz hladnih mjeseci izlaze sa nakupljenim kilogramima. Upravo je to razlog što smo svake godine, baš u ovo vrijeme, “bombardirani” savjetima o tzv. proljetnoj detoksikaciji ili čišćenju organizma.

Pojam “detox” toliko je aktuelan u našem svakodnevnom životu, iako, kako kaže doc. dr. Marizela Šabanović, nutricionistica i profesorica na Studiju nutricionizma Tehnološkog fakulteta u Tuzli, nema nikakvu naučno dokazanu djelotvornost.

Šabanović: Za jedan dan ne možemo promijeniti navike i uvjerenja koji traju godinama

– Naš organizam ima jetru, bubrege, pluća i limfni sistem preko kojih se konstantno obavlja eliminacija štetnih tvari. Detox kao oblik “čišćenja”, koji se danas propagira, svodi se na ispijanje raznih sokova, smoothija i sl. Na ovaj način obećavaju se “čudesni” efekti, što jednostavno nema smisla, jer jedino što ćete dobiti tim je laksativno djelovanje – kaže Šabanović.

Razvijati navike pravilne prehrane

Prema riječima naše sagovornice, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dala je jasne smjernice o konzumiranju najmanje 400 grama povrća i voća na dan. Prednost, kako se ističe u ovim smjernicama, uvijek treba dati cijelim plodovima, a ne sokovima.

– Ova preporuka važi tokom cijele godine, bez obzira na godišnje doba. Naravno, da ih je lakše primjenjivati tokom ljeta i jeseni, kada nam se nudi više svježeg voća i povrća. Zimi se ove količine mogu značajno smanjiti, iako ne bi trebalo, jer i tada ima voća i povrća koje nam je dostupno. Prije svega, mislim na svježe i smrznuto povrće, citrusno voće kojeg ima u izobilju tokom hladnih mjeseci, potom su tu i zimske sorte jabuka, krušaka… Dakle, radi se o tome da je potrebno izgraditi jake prehrambene navike koje traju cijelu godinu.

U periodu hladnih dana prirodno je da naš organizam treba kaloričniju hranu koja će nas ugrijati i dati dovoljno energije, a tu je i period praznika koji nas tradicionalno optereti izuzetno slatkom i masnom hranom. Zbog toga je, kaže Šabanović, važno mijenjati ove navike i preći na pet porcija voća i povrća, pri čemu prednost treba dati povrću.

– Od izuzetne važnosti je jesti ribu, barem dva puta sedmično. Obroke treba obogatiti hladno presovanim maslinovim uljem i začinima, a važan dio jelovnika trebaju biti i probiotici iz kefira i jogurta. Potrebno je povesti računa i o količini unesene tekućine. To znači da dnevno trebamo popiti 30 ml/kg tjelesne težine vode, biljnog čaja ili svježe cijeđenog nezaslađenog soka i smanjiti unos kafe na dvije šoljice na dan. Pokrenuti organizam, kretati se, boraviti na otvorenom, a tu mogućnost pružaju nam ljepši dani koji slijede. Sve su ovo navike koje treba trajno izgraditi i raditi na njima svakodnevno.

Nemoguće je “čuti svoj organizam ako je zagušen hranom niske nutritivne vrijednosti”, ali su zato, kako kaže Šabanović, posljedice itekako vidljive.

– Dovoljno je samo malo bolje pogledati stanje kože, kose, noktiju. Tu su i naslage masnog tkiva u predjelu stomaka, a vrlo često prisutni su i umor, nesanica, glavobolja, napuhanost. U ovom periodu se i biohemijskim pretragama često ustanovi povišen nivo holesterola, tako da svaki simptom, koji nam tijelo šalje, treba prihvatiti kao znak za brzu i pravilnu promjenu prehrane, jer to je zaista prvi korak kako bismo sami sebi pomogli.

Iako je sve više onih koji se u rano proljeće podvrgavaju tzv. “detoksikacijskim” dijetama, Šabanović ističe kako su mnogi na pogrešnom putu, te da našem organizmu ne trebaju takve stvari, nego razvijanje navika pravilne prehrane.

– Svakako da je redovno pražnjenje crijeva itekako poželjno, ali namjerno izazivanje proliva nema smisla. Isto tako, važno je znati da neko voće i povrće, iako je zdravo, nije baš preporučljivo za svakoga. Primjera radi, svježi špinat nikada ne bih preporučila osobama koje imaju sklonost za stvaranje bubrežnih kamenaca. Mrkva i ostalo korjenasto povrće svoj najveći potencijal ispoljavaju kada ih malo obarimo na pari. Svako je drugačiji i niko ne reagira na isti način. Zato je i važno, prije svega, upoznati vlastiti organizam i njegove potrebe, pa onda prehranu uskladiti sa postojećim stanjem. Čarobna formula koja važi za sve ljude još uvijek nije pronađena. Nažalost, to daje prostora svima da nude savjete o prehrani, bez imalo znanja o biohemiji i funkcioniranju našeg organizma. To je jako opasno i može imati velike posljedice.

Važno je znati porijeklo namirnica

U cilju stjecanja što zdravijih prehrambenih navika, naša sagovornica na kraju razgovora istakla je i to koliko je važno poznavati porijeklo namirnica koje konzumiramo.

– Uzgoj vlastite hrane ili nabavka od provjerenih proizvođača, a onda pravilna priprema tih namirnica, a potom i pravilno planiranje obroka, te izbjegavanje ili potpuno eliminiranje iz jelovnika brze hrane, najvažnije su koraci koji bismo svi trebali primijeniti kako bismo se zdravije hranili. Iako ovo zvuči kao težak i zahtjevan put, vremenom pređe u naviku. I ne treba odustajati, jer se za jedan dan ne može promijeniti navika i uvjerenje koje traje godinama. Treba imati na umu da se svaki korak “računa”, pa i ono kad ponesete doručak od kuće, pa taj dan preskočite pekaru, ali i ona jedna jabuka kao užina, koja će tog dana zamijeniti kutiju keksa. Promjene u prehrambenim navikama čovjek vrlo brzo osjeti na sebi. Ono što mi ljudi uvijek kažu je: “moja koža je ljepša”. I to je prvi znak da ste na dobrom putu. Tu je svakako i bolje raspoloženje, manja nadutost, rijetke glavobolje, a onda polako smanjuju se i masne naslage i to trajno – naglasila je Šabanović.