Želite li probati pravi gelato, ne morate krenuti put Firence. Ovu cijenjenu italijansku deliciju možete kušati i u Sarajevu, zahvaljujući Dariju Babiću, koji je pravi primjer, kako čovjek, koji se nije školovao za poziv slastičara, može postati vrsni majstor za slatke zalogaje.

Tridesetšestogodišnji Sarajlija, u svom rodnom gradu završio je  osnovnu školu i gimnaziju, a potom ga je život odveo u Kanadu, gdje je upisao fakultet za IT stručnjaka. Fakultet nije uspio završiti, jer se, kako nam reče, zbog privatnih obaveza, morao vratiti u BiH. Radio je svašta, od dostavljača, preko pizza majstora, do trgovačkog putnika.

No, to ga nije pokolebalo da uspije u onome o čemu je oduvijek sanjao, a to je da otvori vlastitu malu poslastičarnicu u kojoj će nuditi kolače, pripremljene na zdrav način, i naravno – gelato onakav kakav se samo može probati u Firenci i njegovoj okolini, odakle ustvari i potječe ova poslastica.

Babić: Sladoled i gelato potpuno su različite slastice FOTO: K. SOFTIĆ

Želja mu se i ostvarila, pa je u blizini Narodnog pozorišta, prije nekoliko mjeseci, otvorio ugostiteljski objekat i nazvao ga “Marshall’s Gelato”.

Radni dan Dariju svako jutro počinje u šest sati i traje do kasno u noć, jer osim pripreme kolača, gelata i vođenja poslastičarnice, on već dvije godine radi u slovenačkoj firmi “Alpeks”, koja se bavi prodajom ugostiteljske opreme i opremanjem hotela i restorana.

– U “Alpeksu” radim od osam ujutro do 16 sati, a onda se posvećujem onome što najviše volim. Ulazim u kuhinju i pripremam kolače i gelato. Nakon napornog radnog dana taj posao me opušta i preprema za novi dan – govori Dario.

U nekoliko mjeseci od otvaranja, “Marshall’s Gelato” privukao je mnoge Sarajlije, a česti gosti su, kako nam je otkrilo osoblje poslastičarnice, i turisti iz svih dijelova svijeta koji posjećuju naš grad.

Tajna, što se gosti u “Marshall’s Gelato” iznova vraćaju, leži u originalnim receptima slastica, koje se pripremaju na potpuno zdrav način, od najkvalitetnijih namirnica poput belgijske čokolade, lješnika koji stižu iz Piemonta, pistacija sa Sicilije i Irana, začina iz Francuske…

– Ljubav prema gelatu rodila se prije 16 godina sasvim slučajno dok sam putovao kroz Italiju. Probao sam ga i od tog trenutka samo sam želio jedno – naučiti kako ga pripremati. Kasnije često sam odlazio u Italiju, obilazio gelaterije, kojih je u toj zemlji zaista puno, razgovarao sa mnogim tamošnjim priznatim majstorima koji ga prave, ali mi cilj nije bio da kopiram. Naučio sam od kojih se sve namirnica priprema gelato, naučio sam puno i o mašinama koje ga prave, ali u Italiji vam nijedan istinski majstor ove delicije neće otkriti recept. To morate sami naučiti. Ja sam upravo to i uradio, obilazio, snimao, čitao knjige, sam sastavljao – priča Babić.

Na prvi pogled izgleda kao sladoled, no gelato, kaže Dario, nema nikakve veze sa ovim ledenim desertom, a nađete li se i Italiji, pa njihovu deliciju nazovete sladoledom, postoji mogućnost da vam svaki ponosni Italijan održi malo predavanje o njihovom nacionalnom gastronomskom blagu.

Sladoled i gelato potpuno su različite slastice. U najkraćem, sladoled je potpuno hemijski proizvod, pun aroma i boja, dok se gelato priprema od prirodnih sirovina – objašnjava.

Dario u svom objektu priprema 90 vrsta gelata. Naravno, to ne znači da ćete svaki dan moći probati svih 90, ali njih 18, sigurno hoćete.

– Za gelato godišnje doba nije prepreka, jer ga i zimi možete jesti pošto nije potpuno zamrznuta delicija. Imamo nekoliko vrsta za koje bismo mogli kazati da su traženiji od ostalih. Prije svega, to je “violet”, a pripremam ga od čokolade, borovnice i kardamoma. Posebno tražen je i onaj sa jagodama i bosiljkom, potom spoj čokolade i mentola, šumsko voće, gelato sa slanim pistacijem. Posebno sam ponosan na gelato sa šumskom jagodom, kojeg čak, zbog visoke cijene plodova, ni u Italijani ne pripremaju, ali i na gelato sa limunom i ruzmarinom…

No, sve što je dobro i košta. Kvalitet ima svoju cijenu, pa kugla gelata u poslastičarnici “Marshall’s Gelato” košta od 1,90 do 2,40 KM.

Na početku sam bio pomalo skeptičan, kako će se Sarajlije priviknuti na to. Moja prva ideja bila je da ću ići na količinu – puno ću napraviti i prodati, pa ću nešto i zaraditi. Ali i naši ljudi sve su više informiraniji, sve više cijene kvalitetan i zdrav proizvod, pa im onda za tako nešto nije žao izdvojiti više novaca – objašnjava Dario.

Na kuglu dobrog “sarajevskog gelata” često svrate i poznate ličnosti iz naše zemlje i regiona.

– Kako smo blizu Narodnog pozorišta, glumci nam često dođu. Emir Hadžihafizbegović naš je omiljeni gost, a od Elle Dvornik, koja je bila u Sarajevu u augustu, u vrijeme SFF-a, dobili smo kompliment da izvan Italije nije probala bolji gelato – pohvalio nam se na kraju razgovora Babić.